Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista
Vakufi su vjerske zadužbine. Počeli su se osnivati na prostorima Zapadnog Balkana od početka XV veka pa do danas. Osnivali su se u različite svrhe, a najviše za vjerske potrebe: podizanje džamija i vjerskih škola. Bili su česti slučajevi da se vakufi ustanovljuju i za socijalne svrhe: osnivanje konačišta i kuhinja za putnike, siromašne i učenike, građenje javnih kupatila, mostova, sahat–kula, vodovoda i česama. Bilo je slučajeva da se vakufi osnivaju i u privredne svrhe: građenje hanova, tržnica, trgovačkih i zanatskih radionica i stambenih zgrada. Vakufi su još od prvih vjekova islama bili ne samo još jedan način na koji su muslimani iskazivali svoju odanost Allahu nego i način na koji su svjedočili svoju predanost idejama zajedničkog dobra i društvene odgovornosti. Ali vakufi su više nego i jedna druga islamska institucija u muslimanskoj civilizaciji doprinijeli afirmaciji ideala slobode kako među pojedincima tako i kolektivu. Istaknuti bošnjački autor i poslenik kulture, Mirsad Hadrović, priredio je drugo dopunjeno vrijedno izdanje monografije: “Vakufi u Beranama i Petnjici“. Sama monografija je vrijedno i brižljivo pripremljena i sadrži mnogo dragocjenih, istorijskih i arhivskih podataka, u kojima je na ozbiljan i studiozan način predstavljena uloga vakufa u Beranama i Petnjici. Autor nam na samom početku predstavlja ulogu, značaj i porijeklo vakufa. Pored toga, hronološkim redom, mogu slobodno reći, oblikuje jednu svojevrsnu studiju u kojoj se trudio da pored geografskih i istorijskih aspekata dvije opštine objasni ulogu i značaj vakufa u očuvanju vjerskog i nacionalnog identiteta. Sveta knjiga Kuran nas uči: “One koji budu vjerovali i činili dobra djela, smjestićemo u džennetske odaje, ispred kojih će rijeke teći, u kojima će vječno boraviti. Kako će divna biti nagrada onima koji su se trudili. “ Upravo ovim riječima bih opisao dosadašnji doprinos efendije Mirsada Hadrovića kulturi, književnosti, naciji, vjeri i identitetu. Poseban doprinos ovoj itekako značajnoj knjizi i tematici, za koju je veoma važno da bude predstavljena široj javnosti. U poređenju s autorskim knjigama slične tematike, ova knjiga sadrži nekoliko karakteristika koje je svrstavaju među izuzetno dobra ostvarenja iz islamske kulturne baštine u Crnoj Gori. Prepoznatljiva posebnost ove monografije ogleda se u tome što na realan način prikazuje pravo stanje vakufa na području dvije opštine od vremena njihovog osnivanja, pa sve do danas.
Ova vrijedna monografija je svjedočanstvo da su vakufi uklopljeni u bošnjačko-islamske temelje i da su kao takvi doprinijeli razvoju društvenog i kulturnog života u krajevima đe se nalaze. Duševnost, ili ti merhamet, ukazuje na to da su pojedinci dobrotom stvarali vakufe ne samo na području Berana i Petnjice, već i u Crnoj Gori, te da su kao takvi imali plodno tlo za svoj razvoj. U mnogim opštinama gdje su živjeli pripadnici islama postojao je hajrat i mnogi vakufi. Ne smijemo zanemariti činjenicu da je Hadrović na poseban način predstavio stanje vakufa, koje je složenije od uobičajenog pojednostavljenog opažanja o vakufima. Govoriti o vakufima podrazumijeva poznavanje političke, pravne, kulturne i vjerske stvarnosti Bošnjaka na ovim prostorima. Sam autor se potrudio da gotovo sve vakufe predstavi i publikuje koristeći relevantne i pouzdane istorijske izvore i podatke. Bošnjaci su, bez obzira na različite političke i društvene sisteme i okolnosti, nikada nisu prestali sa uvakufljavanjem. Njih, kao i njihove prethodnike, kao i današnje vakife, odlikuje dobročinstvo i dalekovidost. Sama monografija sadrži vrijednu foto-dokumentaciju u boji, koju prate odgovarajući natpisi. Takođe, autor ukazuje i na zapuštenost vakufa i vjerskih objekata od strane opštine Berane, koja se kroz svoju istoriju nije mnogo trudila da barem neke od navedenih vakufa i vjerskih objekata trajno zaštiti od propadnja, nestajanja i nažalost ne tako rijetkog uništenja.
Mirsad Hadrović se potrudio da precizno i studiozno prezentuje veliki broj podataka i istorijskih činjenica, koristeći dostupne vjerodostojne izvore, kako bi adekvatno obradio ovu tematiku. Drugo dopunjeno izdanje nastalo je iz potrebe da se upotpune pojedini podaci i činjenice kako bi se stvorila kompletnija slika o svemu. Nažalost, sudbina vakufa često prati i sudbinu muslimana. Hadrović u drugom dopunjenom izdanju koje je nastalo deset godina nakon prvog obrađuje sljhedeće teme: Pojam i porijelo vakufa; Vakufska uprava; Svrha vakufa; Vrste vakufa; Srf-vakufi; Evladijet vakufi; Geografsko-istorijski prikaz opštine Berane; Gradske džamije u Beranama; Čarši džamija; Harem džamija; Gradska džamija; Svršenici vjerskih škola u Beranama; Ostala vakufska imovina u Beranama; Vkufska imovina u gradu; Mesdžid u Beranama; Mehćema u centru Berana; Vakufsko zemljište u gradu; Imamske kuće; Muslimanska groblja u Beranama; Groblje Garčevića na Polici; Geografsko-istorijski prikaz opštine Petnjica; Džamije u opštini Petnjica; Džamija u Petnjici; Džamija u Vrbici; Džamija u Trpezima; Džamija u selu Bor; Džamija u Dobrodolima; Džamija na Savinom boru-Sandžak džamija; Džamija na Murovcu; Džamija u Šabotića-Tucanje; Džamija u Skenderskoj Kalici: Džamija u Ramdedovića-Lagatore; Svršenici vjerskih škola iz Petnjice; Ostala vakufska imovina u Petnjici; Imamske kuće; Gasulhana u Vrševu; Faktori koji su uticali na loše stanje vakufa u Beranama i Petnjici; Hajrat vode u Beranama i Petnjici; Hajrat vode u Beranama; Hajrat vode u Petnjici; Hajrat mostovi; Gasulhane u opštini Petnjica; Značaj vakufa u očuvanju vjerskog i nacionalnog identiteta; Uloga vakufa u očuvanju nacionalnog identiteta.
Mirsad Hadrović je ovom vrijednom monografijom “Vakufi u Beranama i Petnjici“ koja je doživjela svoje drugo dopunjeno izdanje umnogome upotpunio razvoj, značaj i ulogu vakufa i u savremenim društvenim i istorijskim oklonostima i na to mu treba odati zasluženo priznanje i poštovanje. Pored toga Hadrović kao intelektualac ovaj plemeniti i složeni zadatak, pisanja i priređivanja ove vrijedne monografije ustvari, predstavlja sa maksimalnom tolerancijom, ali i ozbiljnošću argumenata djelujući u skladu sa pozitivnim normama savremenog društva. Na kraju završiću svoj prikaz monografije “Vakufi u Beranama i Petnjici“ riječima Džima Roma američkog pisca čija misao glasi: ,, Razlika između onoga što ste danas i onoga što ćete biti za pet godina zavisiće od kvaliteta knjiga koje budete pročitali.“
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].