28. SEPTEMBAR – DAN BOŠNJAKA: SAČUVATI RIJEČ, JEZIK I KNJIŽEVNOST

Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista

            Bošnjaci širom Crne Gore, BiH, Sandžaka, Evrope i svijeta sjutra proslavljaju 28. septembar, Dan Bošnjaka. Godine 1993. na sjednici Svebošnjačkog sabora u Sarajevu  je usvojena Deklaracija o vraćanju istorijskog nacionalnog imena Bošnjak, umjesto dotadašnjeg etničkog naziva musliman. Ovaj datum se od tada proslavlja i obilježava kao “Dan Bošnjaka”  Kroz dugu, dragocjenu ali često i neizvjesnu i tragičnu istoriju i prošlost nalazili ste se na brojnim putevima životnim i istorijskim prekretnicama i stradanjima. Nije bilo lako opstati sačuvati svoj jezički, književni, nacionalni i vjerski identitet. Ipak i to ste uspjli jer ste iz svojih redova dali neke od najvećih i najznačajnih Vaših sinova intelektulaca, boraca, književnika, političara, doktora koji su duboko bili svjesni svog nacionalnog imena i identiteta. Iako mi na prostorima Zapadnog Balkana nismo očigledno ništa naučili iz prethodnih decenijama. Jer je politika bila koja se vodila bila usmjerena ka sintagmi ,,krvi i tla“ đe je jedino bilo važno osvajati, asimilovati, ubijati. Iza takve politike rata krili su se velikosrpski nacionalisti različitih ratno-političkih opcija i krvavih boja.

Vi draga Braćo Bošnjaci u kulturi i istoriji  Crne Gore ostavili ste i ispisali najljepše i najvće stranice književnosti i kulturno-istorijskih spomenika koji krase našu državu. Po vašim dobročinstvima i dobričinstvima koje vaša dijaspora pruža Crnoj Gori vaša su djela i humanost najljepši primjeri neimara posvećenih drugima. Volio bih da va si drugi doživljavaju kao i ja i da vam čestitaju na isti način. Jer što bi Crna Gora bila bez Bošnjaka bez recimo jednog; Veličanstvenog Ćamila Sijarića, Huseina Bašića, Alije Džogovića, Zaima Azemovića, Zuvdije Hodžića, Faiza Softića, Safeta Sijarića, Kemala Musića Safeta Hadrovića- Vrbičkog, Braha Adrovića i brojnih drugih koji su nam napisali i ostavili najljepša i trajna djela u književnosti i kulturi. Ispisana arhaičnim, maternjim (bosanskim) jezikom. Važno je da sačuvamo zajedno najljepše i najvrijednije stranice vaše ali i naše zajedničke književnosti jer jedino je to ono po čemu će nas prepoznavati u Evropi i svijetu. Riječ ona živa, lijepa, tečna kao rijeke Lim i Ibar na čijim ste obalama stasavali i odrastali. Riječ ona koja se svojom ljepotom razlivala sa Prokletija, Štedima, Bihora, Hajle, Čakora riječ koja se poput Plavskog i Hridskog jezera razlivala u hiljadu boja i gorskih očiju i tako otišla u svijet da svjedoči o ljepoti pisane riječi.

Zato draga braćo Bošnjaci i sestre Bošnjakinje:

,, Neka vam današnji Dan i praznik Bošnjaka bude jedan

  od najljepših puteva đe će te sačuvati vaš jezik, književnost,

 identitet i put u jednu ljepšu budućnost. Nek nas naše

 zajedničke zastave spajaju poštujući i uvažavajući

identitet i integritet i jednih i drugih.

Draga braćo Bošnjaci neka vaš častan odnos prema

Mojoj i državi svih nas Crnoj Gori bude najljepši

Primjer suživota, multikulture i poštovanja.

Vi ste jedan od simbola jednog ljepšeg društva

jedne ljepše Crne Gore. Vaš dan je još jedan dokaz

da postojite. Pred vama je veliki EMANET da

istrajete.“

Neka uzvišeni Gospodar svih svjetova čuva sve Bošnjake i dobre insane-ljude i narode! Ja vam u znak vašeg praznika poklanjam pjesmu BOŠNJAK je to iz moje zbirke u pripremi ,,Okovi i lanci.“

BOŠNJAK

Ophrvan svojom težnjom

da bude prihvaćen

u Evropi koja glumi demokratiju

Bosna na putu između

istoka i zapada

šeher Sarajevo mami me

da mu se vratim

kafa i ratluk

mirišu mi

a ja sam u tuđini

meni stranoj i dalekoj

preživio sam progon

strahote rata

granate i okupatorske vojske

i danas se pitam zašto

nam je sudbina takva

da smo uvjek nečija meta

mi koji smo

svakog gosta

musafirom zvali

i komad pogače i pite

sa njim dijelili

na sofri

BOŠNJAK IME JE TO

mnogo je pitanja

na koja odgovor nemam

ponekad okrećem

brojanicu za godinu svaku

i  kroz molitvu kažem

Ako Bog da Bosna je JEDNA I JEDINA