Obilježavajući 78. godišnjicu pobjede nad fašizmom i Dana Evrope, delagacija UBNOR-a i Antifašista Kotora položila je vijenac na spomenik u Parku slobode u Kotoru.
Prisutnima se obratio predsjednik ove boračke organizacije Jovo M. Bećir riječima:
U godini kada obiljezavamo 78. godišnjicu savezničke pobjede nad fašizmom i u čije je temelje ugradjen Trinajesto julski opštenarodni ustanak u Crnoj Gori, prvi u porobljenoj Evropi, svijet još uvijek živi sa najvećom globalnom zdrastvenom krizom u novijoj istoriji i agresijom Rusije nad Ukrajinom.
Njihove posledice su nesagledive ali i pokazuju da su solidarnost i saradnja jedini adekvatni i djelotvorni odgovor pred ovim izazovima.
Mi danas obilježavamo Dan Pobjede nad fašizmom i Dan Evrope skromno, ali ipak dostojanstveno, kako su poginuli borci i zrtve NOR-a zaslužili.
S ponosom se prisjećamo herojske antifašističke borbe u II svjetskom ratu i doprinosu naše zemlje koja je prema priznanju saveznika antifašističke koalicije na samom vrhu Evrope
Antifašizam kao svjetski demokratski pokret bio je to i ostao civilizacijski odgovor na narastajuću opasnost od totalitarnog antidemokratskog ,antiliberalnog i zločinačkog nastupajućeg nacifašizma.
U okvirima Narodnooslobodilačke borbe naroda bivše Jugoslavije izrastao je i veličanstveni pokret otpora okupatorima i njihovim slugama ustašama, četnicima i drugim.
Ovaj kraj imao je 524 poginla borca sa žrtvama u toku NOR, tri narodna heroja i 26 nosilaca Partizanske spomenice 1941.
No teško se mirimo sa činjenicom da nekome smetaju tragovi veličanstvene antifašisticke borbe i antifašističke vlasti.
Na prvom zasijedanju Zemaljskog antifašističkog vijeća Narodnog oslobođenja Crne Gore i Boke 15 i 16 novembra 1943. u Kolašinui (ZAVNO) vijećnici su donijeli iststorijsku odluku da crnogorski narod uzme svoju sudbinu u svoje ruke i preuzme odgovornost za taj čin pred svojim narodom i pred istorijom. To je jedan od najznačajninijih događaja u novijoj istoriji Crne Gore.
Crna Gora se temelji na Antifašizmu i odlukama delegata Kolašinske skupštine i ZAVNO-a koje su predstavljale vertikalu između skupštine održane u Manastiru Ostrogu 8. 02. 1942 i CASNO-a, koja je održana 13-15 jula 1944. godine, takođe u Kolašin
Sve je to dobilo zakonsku potvrdu početkom 1947. kada će Ustavotvorna skupština izglasati Ustav Federativne Republike Crne Gore.
Crna Gora je završila Drugi svjetski rat na strani pobjednika antifašističke koalicije.
Nezamislivo je da se danas nakon 78 godina veličanstvene pobjede nad mrakom i terorom stidimo našeg antifašističkog nasljedstva, tog dubokog humanističkog opredjeljenja s vjerom u čovjeku, slobodu i prosperitetnost.
Ta borba, uprkos osporavanju povampirenih zagovornika fašističkih ideja na tlu bivše SFRJ, nikad neće biti zaboravljena.
Danas se Antifašizam predstavlja kao nešto što je bilo potrebno ali ne i dobro.
U današnjem društvu vladajuće stranke nude programe veoma blizu fašističkim idejama.
Tako se došlo do izjednačavanje boraca partizanskog i ravnogorskog pokreta kojim je omogućeno čitav niz rehabilitacija pripadnika četničkih odreda na čelu s Dražom Mihailovićem i do toga da u Srbiji postoje dva antifašistička pokreta.
Ali u Crnoj Gori antifašizam je dio identiteta crnogorskog narda.
Partizanski pokret pod vođstvom Josipa Broza Tita između 1941 i 1945 bio je najači antifašistički pokret u okupiranj Evropi.
Nosioci otpora bili su pretežno radnički slojevi i komunisti, građanstvo. U početku epicentar otpora bio je u Bosni, graničnim djelovima Bosne, Hrvatske i u Crnoj Gori. Centar borbi je 1944. prenešen u Srbiju.
Kada je daleke 1941. godine zastenjala Evropa pod njemačkom čizmom, jedino se mala Crna Gora digla na opštenarodni ustanak i suprostavila neprijatelju.
Dan Pobjede nad fašizmom je jedan od onih dana kada sa posebnim pijetetom odajemo počast, prije svega herojskim partizanskim borcima koji su položili svoje živote za slobodu domovine, ali i svim drugim koji su strijeljani, umoreni i podlegli mučenjima.
Jednako tako se prisjećamo i odajemo počast svim preživjelim partizanima, kao i stotinama hiljada članova NOP protiv fašizma i njihovih domaćih slugu.
Svako vrijeme ima svoje biljege-znakove koji podsjećaju na događaje, ljude na važne stranice istorije.
Spomenici NOB I NOP su nadahnuto djelo i istraživanje arhitekta, kipara i umjetnika naših naroda.
To su svjedoci prošlosti i putokazi budućnosti.
Njima su obilježeni neki od najvažnijih i najdramatičnijih događaja iz naše skorije istorije, koji su usmjerili tok dvadesetog vijeka a i naše današnje živote.
Bili su to prvi svjetovni spomenici i javna mjesta sjećanja. Ispisivanje imena radnika i seljaka u kamenu ili mramoru predstavljalo je prvu manifestaciju bilježenja socijalne istorije i afirmacije anonimnih masa.
U vremenu nezaboravne socijalističke izgradnje su blistali, potom je počela „trava zaborava“.
Partizanski spomenici su na udaru. Jedni su zapušteni, drugi polomljeni.
Veliko je pitanje što nosi jaču poruku: polomjeni ili zapušteni spomenici.
Izgubile su se i ulice sa imenima boraca, bitaka, značajnih mjesta iz NOB-e, imena gradova i zamijenjeni su drugim imenima.
Nasrtaji na spomenike predstavljaju nasrtaje na samu civilizaciju i predstavljaju pokušaje brutalnog obezvređivanja istorije,nauke i umjetnosti.
Zato društvo koje ne prepoznaje i ne cijeni spomenike umjetničke i civilizacijske vrijednosti, ne može prepoznati i cijeniti bilo kakve druge vrijednosti
Činjenica je da nije spomenika, manje bi se znalo o NOB-i.
Antifašizam je vjerovanje u vrijednosti otvorenog društva, bogatog društva, društva koje ne mrzi i u kojem se demokratija živi i moramo se s time boriti protiv stvarne obnove fašizma .
Sjećanje na poginule i na univerzalne lekcije najmasovnijeg genocida u XX vijeku ne može biti prepušteno prošlosti i zaboravu. Zato smo i mi tu.
Ujedinjeni u provomisanju evropskih vrijednosti I načela poštovanja ljudskih prava, teritorijalnog integriteta i suvereniteta.
Očuvanje mira i poštovanje ljudskih prava mora biti imperative u 21. vijeku.
Zbog svega toga moramo se okrenuti demokratskoj i humanoj budućnosti svi jedinstveni u borbi protiv neofašističkih pojava, protiv diskriminacija po bilo kojoj osnovi, u želji da se fašizam u bilo kom obliku nikad ne ponovi i nikad nesmijemo zaboraviti našu slavnu prošlost i heroje NOB-e.
Zato Dan pobjede nad fašizmom će nas uvijek posjećati na deveti maj 1945. godine, jer to je dan kada su pricipi slobode i demokratije i ljudskog dostojanstva nadvladali zlo koje je propagirala fašistička filosofija.
Put Crne Gore je jasno definisan. Izgrađivali smo se i vaspitavali na civilizacijskim tekovinama antifašizma, što nam mora biti glavni put koji će nas uvesti u porodicu evropskih naroda.
Antifašizam je mnogo više od politike.To treba da bude pogled na svijet, način ponašanja, jer to je civilizacijski kod našeg vremena
Crna Gra je ugrožena. Moramo odgovoriti odlučno kako bi odbranili njen suverenitet i istorijsku vrtikalu.
Na to nas obavezuju oni čije su kosti ugrađene u temelje sadašnje Crne Gore.
Bez toga njihovo žrtvovanje bi bilo uzaludno.
Da si vječna Crna Goro, poručio je na kraju govora presjednik UBNOR-a i Antifašista Jovo M. Bećir.
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].