Abazovićevoj Vladi je prioritet „Otvoreni Balkan“, a ne Berlinski proces

Smijenjena Vlada Crne Gore

Učinjenici da stranke koje zagovaraju članstvo Crne Gore u projektu „Otvoreni Balkan“ istovremeno opstruiraju ratifikaciju sporazuma postignutih unutar Berlinskog procesa u crnogorskom nacionalnom parlamentu nema ništa čudno, ocijenio je za Pobjedu hrvatski analitičar Davor Đenero.

On je komentarisao to što Crna Gora još uvijek nije ratifikovala tri sporazuma o zajedničkom regionalnom tržištu koji su u novembru potpisani u okviru Berlinskog procesa.

Riječ je o sporazumima o mobilnosti koji se odnose na slobodu kretanja sa ličnim kartama, priznavanje visokoškolskih kvalifikacija i stručnih kvalifikacija za doktore medicine, stomatologe i arhitekte.
Đenero je skrenuo pažnju na to da Berlinski proces i „Otvoreni Balkan“ nijesu, kao što se to politikantski tvrdi, „komplementarne inicijative“, već su, kako je rekao, ozbiljno isključujuće.

VRIJEDNOSTI
– Berlinski proces dizajniran je tako da bi se temeljne vrijednosti koje su obilježile izgradnju evropskog mirovnog poretka nakon Drugog svjetskog rata primijenile i na prostoru Balkana. Te vrijednosti su zaštita temeljnih prava, afirmacija načela vladavine prava, trajnost i nepromjenjivost granica, izgradnja kompatibilnih ekonomskih i političkih sistema, sloboda kretanja roba, kapitala i ljudi, te ne manje važno, ravnopravna, matrična, saradnja svih država na evropskom prostoru – ukazao je Đenero.

Za razliku od toga, istakao je, koncept „Otvorenog Balkana“ je asimetričan, pretpostavlja dominantnu poziciju jedne države u odnosu na prostor, njenu ekonomsku hegemoniju.

– A dvije osnivačice inicijative – Srbija i Albanija, jasno svojim politikama pokazuju da ne drže do načela nepromjenjivosti granica, nego da u budućnosti vide prostor za teritorijalno proširenje svojih država na prostor drugih država u regiji – ocijenio je sagovornik Pobjede.

Naglasio je i da je za Crnu Goru, zbog ozbiljne institucionalne krize „Otvoreni Balkan“ posebno rizična inicijativa.

– Jer smjera uspostavi potpune ekonomske, a onda i političke hegemonije „ključne države“ „Otvorenog Balkana“ nad Crnom Gorom. Jedina odbrana suvereniteta i konstitucionalnog poretka Crne Gore u takvim je okolnostima oslanjanje na evropske tradicije i na evropsku integraciju kao mirovni proces – rekao je Đenero.

Upravo zato, dodao je, oni koji otvaraju vrata hegemoniji Srbije nad Crnom Gorom, od davanja privilegovanog položaja i prava na imovinu stvorenu u crnogorskoj istoriji vjerskoj organizaciji iz Srbije (takozvani Temeljni ugovor), pa do uguravanja Crne Gore u projekat „Otvorenog Balkana“, blokiraju napredak evropske integracije države koju su doveli u poziciju taoca.

– To čine i blokiranjem usvajanja tekovina Berlinskog procesa u domaći pravni sistem Crne Gore – ocijenio je Đenero.

Na činjenicu da crnogorski parlament još uvijek nije ratifikovao tri sporazuma o zajedničkom regionalnom tržištu prethodno je ukazala bivša ministarka evropskih poslova Jovana Marović. Ona je na Tviteru podijelila informaciju da je to učinio albanski parlament i istakla da bi Crna Gora trebalo da slijedi njihov primjer.

– U vezi sa ovim bi trebalo da postoji konsenzus, makar je tako bilo u dosadašnjim izjavama – navela je Marović.

PROCEDURA RATIFIKACIJE?
Nakon što se ta informacija pojavila u medijima, pitanje ratifikacije sporazuma pomenuo je i odlazeći premijer Dritan Abazović na jučerašnjoj sjednici Vlade.

On je apelovao na ministre unutrašnjih poslova, prosvjete i rada i socijalnog staranja da ubrzaju rad na tri sporazuma o zajedničkom regionalnom tržištu koja su potpisana u novembru u okviru Berlinskog procesa, ali, osim što nije bio siguran kakva je procedura ratifikacije, nije znao tačno da kaže na što se odnose ti sporazumi, koje je, u ime Crne Gore, lično on potpisao.

– Imamo tri sporazuma iz Berlinskog procesa koja smo potpisali u novembru. Vjerovatno neće ni biti potrebe da idu u Skupštinu, jer usvajanjem na Vladi oni stupaju na snagu. Kod nas je malo drugačije, ali ako bude trebalo nekꞌ ide, ali apelujem da tome date prioritet. Tri su… oko priznavanja diploma, oko ne znam sad tačno, oko ličnih karata, pogledaćete tačno o čemu se radi – ustvrdio je Abazović.

Pozvao je zatim kolege u Vladi da budu ažurniji i da završe njihov dio posla.

– Dajte, ljudi, u novembru smo ih potpisali, dajte da stupe na snagu. Ne kažem da su i ove druge države regiona previše ažurnije, ali ne treba na to da se ugledamo. Dajte da mi završimo naš dio posla, tako da bih molio tri ministra da što prije, ako je moguće za sljedeću sjednicu – idealno, ako ne, što prije da se nađu na Vladi – rekao je Abazović.

Kazao je, potom, da procedure verifikacije variraju od zemlje do zemlje.

– U nekima nije potrebno da idu na Skupštinu, ako bude trebalo neka idu na Skupštinu. Naravno, odmah na prvoj redovnoj sjednici početkom marta. Ako ne bude trebalo da se ide na Skupštinu, tim je još lakša situacija – donijećemo odluke na Vladi i završiti svoju obavezu. Ali da ne dođemo u situaciju da nas neko pita i da kažemo da još nijesmo uradili svoj domaći zadatak. Nema stvarno potrebe – naveo je Abazović.

Pojašnjenje je potom dao i ministar poljoprivrede Vladimir Joković. On je saopštio da ga je kontaktirala predsjednica Skupštine Danijela Đurović i ukazala da bi sporazume trebalo da dostave parlamentu na ratifikaciju.

– Ja sam dobio poziv od predsjednice Skupštine da bi trebalo ovo utvrditi da Skupština verifikuje sporazume. I ovo što ste rekli sve je u redu da proslijedimo na ovoj sjednici da bi 27. ili 28. ušlo na dnevni red za proljećnje zasijedanje da se to završi – „pojasnio“ je Joković.

Vlada će Skupštini dostaviti sporazume na verifikaciju
Kako odlazeći premijer Dritan Abazović nije bio siguran kakva je procedura ratifikacije sporazuma, Pobjeda je pojašnjenje zatražila od Vlade i Skupštine.

Iz kabineta predsjednice Skupštine kratko su nam kazali da je potrebno da Vlada pripremi prijedloge zakona o sporazumima i uputi ih parlamentu na ratifikaciju.

Sa druge strane, iz Vlade su konstatovali da je potpredsjednik Vladimir Joković informisao o zahtjevu predsjednice Skupštine Danijele Đurović da se dostave sporazumi radi verifikacije i ukazali da to ohrabruje i govori u prilog da, pored Vlade, postoji i politička spremnost parlamenta da ubrza taj proces.

– Uvažavajući zahtjev predsjednice Đurović, Vlada će iste uputiti u proceduru, koja je propisana Zakonom o zaključivanju i izvršavanju međunarodnih ugovora – istakli su.

Naveli su i da je Sjeverna Makedonija kao depozitar krajem decembra dostavila kopije sporazuma Crnoj Gori, te kazali da su oni odmah proslijeđeni resornim ministarstvima.

– U tom smislu, po završetku praznika, Vlada je pokrenula procedure kako bi se u najkraćem mogućem roku sporazumi potvrdili, imajući u vidu da je Crna Gora u potpunosti posvećena Berlinskom procesu i regionalnoj saradnji – naglasili su.

Rakočević: Ratifikacija korak ka reafirmaciji evropske perspektive
Poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Rakočević kazao je Pobjedi da bi ratifikacija sporazuma o zajedničkom regionalnom tržištu bio korak ka reafirmaciji evropske perspektive Crne Gore.

– Istovremeno, osnaživanje zajedničkog regionalnog tržišta bi poslalo snažnu poruku prihvatanja evropskih vrijednosti i ideje članstva u Evropsku uniju bez alternativnih ćorsokaka poput „Otvorenog Balkana“ – kazao je Rakočević.

Ocijenio je i da se afirmacijom Berlinskog procesa, koji predstavlja okvir regionalne saradnje i pomaže zemljama regiona da usvajaju evropske standarde, „Otvoreni Balkan“ gura u drugi plan.

– Kao inicijativu koja Crnu Goru udaljava od evropskih vrijednosti i jasne vizije članstva u EU – poručio je Rakočević.

standard   izvor: pobjeda