SAJMA FERATOVIĆ: Predstavljanje poetskog stvaralaštva Bošnjakinja Crne Gore (II)

 Priredio: Božidar Proročić, književnik i publicista

U sklopu pripreme projekta predstavljanja poetskog stvaralaštva Bošnjakinja, Crne Gore i pripremljenje knjige-panorame ,,Lirske hedije” predstavljamo vam:  Sajmu Feratović.

Feratović  Sajma je rođena 1983. godine u Plavu gdje je i završila osnovnu i srednju školu. Osnovne studije Učiteljskog fakulteta je završila naUniverzitetu u Beogradu (Nastavno odjeljenje Novi Pazar) 2008. godine, a 2019. godine je odbranila master rad na Univerzitetu u Novom Pazaru, Odsjek za filološke nauke, Studijski program Bosanski jezik i književnost.

Aktivan član društvene zajednice. Kroz svoju petnaestogodišnju karijeru u JUOŠ „Hajro Šahmanović“ bila je nosilac mnogih uspješno realizovanih aktivnosti i projekata. Od Ministarstva prosvjete je dobila više zvanje u struci, nastavnik-mentor. Od 2018. godine je predsjednica Sindikalne organizacije u pomenutoj školi. U Bošnjačkom vijeću je član Izvri šnog idbora Odbora za jezik i književnost. Radila je režiju, ali iadaptaciju tekstova za školske predstave: „Hasanaginica“, „Priče iz Kockograda“ i „Ljubav u Sedmom kraljevstvu“ koje su doživjele više izvođenja. Dobitnica III mjestana 15. Međunarodnom festival dječijeg stvaralaštva „Kreativnačarolija“ u kategoriji kratkog filma, gdje je osim režije radilai scenario. Radila je scenario i režiju za dokumentarni film o JUOŠ „Hajro Šahmanović“. Autor je više naučnih radova iz oblasti bosanskog jezika i književnosti kao i više prikaza knjiga. Konstantno radi na očuvanju bošnjačkih lirskih pjesama Plava i Gusinja, ali i kompletne kulturne baštine. Autor  više brošura, ali i video materijala.  Nosilac je irealizator više humanitarnih akcija. Tokom mjeseca februara 2021. godine pet njenih pjesama uvršteno je i objavljeno u Panorami savremene poezije Bošnjakinja CG „Lirski zinet“, čiji su autori Dijana Tiganj i Božidar Proročić, dok je 21. Februara na Dan maternjeg jezika iz štampe izašla njena monografija „Uloga interpretacije pjesme Knjigu pišu gusinjske đevojke u izgradnji kulturnog identiteta Bošnjaka“,. Bavi se humanitarnim radom, pa je bila nosilac I realizator više humanitarnih akcija. Radila je tekst i režiju dokumentarnog filma o Plavu koji tek treba da bude prikazan. Sa kolegama i učenicima iz škole  je učestvovala i pobijedila sa kratkim filmom  Dani evropskebastine (takmičenje za mlade evropske stvaraoce kulturne baštine u organizaciji Savjeta Evrope /2021. godina.) gdje je radial tekstirežiju. Tokom prošle godine je učestvovala na: Učesnik XXXIII književni susreti „Miroslav Đurović“ Bašča u Rožajama i na Danima Sandžaka u Tuzli u okviru promocija izdanja autora iz Sandžaka.

UMIRANJE

 Umire i posljednja želja,

Vapaj duše za pažnjom,

Prestaju otkucaji srca koji su čekali lijepu riječ,

Koji su titrali svim prošlim i budućim nadanjima za dodirima,

Umire i posljednja kap sreće,

Umiru i sjećanja,

Naviru tuge,

Dolaze boli,

Odlazi snaga,

Dolazi sjeta,

A, ti, mili moj,

Ti koji si odavno tu i nisi tu.

Ne šalji mi suze,

Ne šalji mi boli,

Ne šalji mi uzdahe,

Jer nemiri i dalje žive,

za naše riječi,

za naše dodire,

za naše osmjehe,

za naše snove.

 

           SNOVI MOJI

 

Snovi moji gledate li jave?

Jave li sa javom snovi?

Snivate li snove javom ?

Moji snovi,  bedeli  moji.

Samo bedeli, ni gazije , ni šehidi .

 

U BERZEHU

 

Opet je sunce,

U meni srce opet jače kuca,

Želja moja duša je tvoja,

Želja da nam duše zajedno stoje,

Da nas uzdasi ponovo spoje.

 

Znam da nam daljina i ovo proljeće dijeli na dvoje,

Znam da to dvoje jesmo mi,

Znam da su to dvoje proljeće puno ljubavi, nade, sanjanja,

Znam i da ovo drugo nije lijepo,

Jer, ne voliš me, znam ili tvoja ljubav nije mi dovoljna.

 

Uvijek mislim da mi tvoja ljubav nije dovoljna,

Ne želiš me dovoljno.

Ili,

Ili je moja želja pojela tvoju želju,

Jača je,

Sjajnija je,

Nevještija je,

Skromnija je.

Ne želim je ostvariti samo u berzehu.

 

Želim ovdje da ti brojim uzdahe,

Želim ovdje da ti brojim korake,

Želim ovdje da ti pratim treptaje,

Želim ovdjr da osjetim dodire.

 

MOJE DEREBEŽE

Moj derebeže ,

čekam te u Istambulskim noćima,

sanjam, derebeže, kako mi dolaziš,

Sanjam, tvoja obećanja

i vidim kako skidas tvoj crveni fes,

Pružaš mi ruku, šapućeš najljepše riječi.

Vidim tvoje smeđe oči igraju veselu igru,

čujem ti otkucaje srca, derebeže moj.

I odjednom trzaj ruke,

To tvoja ruka vuče moju,

Odjednom naši ubrzani koraci prelaze u trk,

već smo na dnu mahale ispraćeni povicima,

neodustajte, neosvrćite se!

 

Derebeže moj, kakva je ovo noć,

kakav je ovo dan, čiji je ovo čas?

 

Da li ovo derebeg i derebeginica počeše iznova

ili je ovo prosto jedan san, derebeže moj?

 

PJESNIKOVA LJUBAV

Kako je biti pjesnikova ljubav?

Kako je buditi se uz ljubavne stihove?

Kako je buditi se  dotaknut nemirima snova?

Kako se to nemiri krote?

Kako je to voljeti i voljen biti u pjesnikovom srcu?