Đukanović: Spremni na dijalog, avantura Vlade sa pokušajem uvođenja Crne Gore u Otvoreni Balkan bila bi ravna veleizdaji

Predsjednik države Milo Đukanović kazao je u intervjuu za Televiziju Crne Gore da je država u dubokoj institucionalnoj, političkoj i nedovoljno vidljivoj ekonomskoj krizi. Jedini izlaz iz te sutuacije su, kaže, vanredni parlamentarni izbori.

Govoreći o izmjenama Zakona o predsjedniku koji je usvojila parlamentarna većina, a koji je on vratio Parlamentu, Đukanović je podsjetio da je 2. novembra Predsjedništvo Demokratske partije socijalista, kao najjače opozicione partije, dakle odmah nakon usvajanja Zakona o predsjedniku, izašlo sa javnim saopštenjem.

“Tada smo kazali da je usvajanjem tog zakona narušen Ustav i da je ugrožen ustavno-pravni poredak zemlje, da to opasno vodi ka daljem institucionalnom ruiniranju Crne Gore, a plašimo se da je konačan epilog toga ugrožavanja suverenosti, u finalu i nezavisnosti Crne Gore. Ukazali smo, takođe, da je takvim djelovanjem parlamenta doveden u pitanju uopšte smisao funkcionisanja te značajne državne institucije u Crnoj Gori, da to, svakako, ako se nastavi upućuje na potrebu vaninstitucionalnog djelovanja i ispostavili tri prijedloga. Prvi prijedlog je da se taj Zakon o predsjedniku ne uvodi u pravni sistem Crne Gore, dakle da se nakon očekivanog vraćanja od strane Predsjednika ne ponavlja njegovo usvajanje u drugom navratu”, naglasio je on.

Podsjetio je i na prijedlog da se vrate na početak dijaloga o sudijama Ustavnog suda i da kroz dijalog u Ustavnom odboru pokušaju da dođu do dvotrećinske većine.

“Treći prijedlog je bio da sjednemo za sto i da se dogovorimo o terminu prijevremenih parlamentarnih izbora, jer je veoma jasno, očigledno da je Crna Gora u dubokoj političkoj, institucionalnoj, još uvijek nedovoljno jasnoj i ekonomskoj krizi, nedovoljno vidljivoj ekonomskoj krizi i da jedini odgovoran izlazi iz te situacije jesu prijevremeni parlamentarni izbori. Nje bilo postupanja od strane parlamentarne većine po tim zahtjevima”, naveo je Đukanović.

Predsjednik je kazao da je dobro je da se dobilo neko vrijeme za pokušaj odgovornog dijaloga između vlasti i opozicije.

“Kao predsjednik stranke želim da kažem da smo spremni za dijalog o svim ovim pitanjima, i da nijesmo se bavili nikakvim političkim ucjenama, nego odgovornim predlaganjem rješenja za izlazak iz krize”, dodao je on.

Ponovio je Đukanović da je Crna Gora u krizi funkcionalnosti njenih institucija, i da zaista na to kontinuirano ukazuje upravo u strahu da bi ugrožavanje ekonomske održivosti Crne Gore i ugrožavanje funkcionalnosti institucija moglo ići na ruku svim zastupnicima politike koja se protivi crnogorskoj nezavisnosti i crnogorskom napretku na evropskom putu.

Podvukao je Đukanović da nije, prepoznavši krizu u funkcionisanju određenog dijela vlasti, posegao za vanustavnim djelovanjem.

“Kao što znate, bilo je pravnika koji su u javnosti predlagali da Ustav predviđa mogućnost da Predsjednik može ukazom raspustiti parlament. Odgovorio sam – tačno, ali pod određenim uslovima koji se do danas nijesu stekli. Prema tome, ja ne mislim da bi bio dobar doprinos da se i Predsjednik pridruži opštem rušenju Ustava. Mislim da bi to bilo naopako. Umjesto toga, Predsjednik poziva stalno na bezuslovno i striktno poštovanje Ustava. Dakle, kao što znate do narušavanja, očiglednog narušavanja Ustava, došlo je u parlamentu. I ne govorim to samo ja. Vrlo sam oprezan kada izriče tu ocjenu, jer znam da konačan sud, relevantan sud o narušavanju Ustava donosi Ustavni sud, ali postoje neke stvari koje su toliko očigledne, da ih je nemoguće ne vidjeti”, napomenuo je Đukanović.

Ističe da su pojedini poslanici i poslanice, koji su glasali za donošenje Zakona o Predsjedniku kazali da, naravno, nije dobro zakonom mijenjati Ustav.

“Nije dopustivo. Ali se kao pojavilo otprilike takva nužda. Ne postoji nužda zbog koje bi bilo ko ko je državno odgovoran, a naravno Predsjednik države mora tu biti uvijek najodgovorniji, zbog mandata kojeg je dobio na neposrednom izjašnjavanju građana, ne postoji opravdanje da bi se rušio Ustav”, naveo je Đukanović.

Postoji želja da se prolongira institucionalna nefunkcionalnost kako bi se Crna Gora pripojila susjednoj državi

Dakle, ističe on, ovdje je došlo do narušavanja Ustava.

“Ja bih rekao ne greškom. Došlo je do narušavanja Ustava upravo pri saznanju da ne postoji Ustavni sud koji je prethodno blokiran neodgovornim postupanjem te iste parlamentarne većine, dakle sa željom očigledno da se pokaže da je Crna Gora institucionalno nefunkcionalna, i da kao takva, za prvi zaključak, ne zaslužuje dalji napredak na evropskom putu, a ja mislim da je finalni zaključak da Crna Gora ne zaslužuje da postoji kao nezavisna suverena država i da, nakon što se dokaže njena ekonomska neodrživost, i njena institucionalna nefunkcionalnost, slijedi zaključak da je treba pripojiti većoj susjednoj državi”, upozorio je Đukanović.

Predsjednik Crne Gore je, odgovarajući na pitanje do kada će biti taj javni diskurs, ta priča da sudije moraju biti pod pod uticajem politike, odgovorio veoma precizno.

“To će trajati sve dotle dok imamo neodgovorno postupanje ljudi iz crnogorske državne politike, a posebno dotle dok takvi ljudi čine parlamentarnu većinu i dok čine vlast. Vjerujem da smo posljednjih dvije godine u jednoj takvoj fazi političkog života Crne Gore. Pa ipak mislim da vaše pitanje je inspirativno i da zaslužuje možda malo kraća samo podsjećanja. Dakle, 2013. godine promijenjen je Ustav Crne Gore amandmanima. Tim amandmanima je ustanovljena obaveza da se sudije Ustavnog suda biraju dvotrećinskom većinom, i tada sam, moram reći, bio skeptičan prema toj ideji, upravo polazeći od pretpostavke duboke političke podijeljenosti crnogorskog društva, koja nije ovovremena. Znajući da su korijeni tih podjela istorijski stari, znao sam da će nam trebati jako puno vremena da te podjele prevaziđemo, a da u međuvremenu Ustavni sud mora živjeti, da mora biti popunjavan dvotrećinskom podrškom u parlamentu…“, naveo je Đukanović.

Nijesam na konsultacije morao pozvati Demos i Radničku partiju

Odgovorio je Đukanović i na pitanje da li je prekršio Ustav kada nije pozvao nekoliko parlamentarnih partija da razgovaraju o mandataru Miodragu Lekiću, za sastav 44. Vlade.

“Postupao sam onako kako sam postupao u svakom prethodnom slučaju. Dakle, podsjetiću Vas da sam tokom ovog mandata parlamenta dao dva mandata – jedan ranijem premijeru Krivokapiću, drugi aktuelnom premijeru Abazoviću, koji je još uvijek na čelu Vlade u tehničkom mandatu. Dakle, kada sam pozivao predstavnike parlamentarnih partija na konsultacije, vodio sam se principom da to bude racionalno”, naglasio je Đukanović.

Kazao je da nije na konsultacije morao pozvati Demos i Radničku partiju, jer, kako je kazao, nije ih pozivao ni u prethodnim konsultacijama.

Đukanović je večeras, govoreći o političkim dešavanjima i odnosu EU prema Zapadnom Balkanu, kazao da se, nakon 24. februara, nakon agresije Rusije na Ukrajinu, Evropa trgnula.

“I Evropa je tada otvorila vrata i kazala da sada moramo da nastavimo sa politikom proširenja, moramo da zaokružimo proces ujedinjenja Evrope, i tu se ukazala ogromna šansa za Crnu Goru. Crna Gora je bila najpogodniji primjer da Evropa pokaže da je politika proširenja živa. Zašto? Crna Gora je država koja je otvorila sva pregovaračka poglavlja. Najmanje tri godine ispred prve sljedeće države u pogledu ispunjavanja uslova iz pregovaračkog procesa. Dakle, Crna Gora je dovoljno mala država da, rekao bih, će biti zgodnija za prvu talas proširenja od drugih država i dakle to je sve upućivalo na zaključak da imamo idealnu priliku da Crna Gora u relativno kratkom roku postane članica Evropske unije. Umjesto toga, aktuelna vlada je napustila evropsku agendu, napustila dogovor, opredijelila se da rješava neka pitanja koja se nimalo ne tiču evropske budućnosti”, dodao je Đukanović.

To su, kako naglašava, pitanja iz duboke istorije Crne Gore, koja treba da budu riješena.

“Podržavali smo i potpisivanje ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom, samo smo kazali da to mora da se uradi dovoljno inkluzivno, dovoljno transparentno, dakle u odnosu na sporna pitanja moraju se uključiti institucije – kada je upitanju preambula, Istorijski institut Crne Gore, kada je u pitanju sumnja da se normativnim dijelom krši Ustav Crne Gore – Pravni fakultet Crne Gore. Dakle međutim sve je to ignorisano, dakle željelo se učiniti nešto zakulisno i učinilo se na štetu države Crne Gore”, naglašava Đukanović.

Đukanović je, vezano za Zakon o predsjedniku pisao Venecijanskoj komisiji da procijeni ustavnost tog pitanja. Ako dobije negativno mišljenje, u smislu da se kaže zapravo da je parlamentarna većina u pravu sa ovim prijeedlogom, Đukanović ističe da će kao i uvijek do sada – apsolutno poštovati sve evropske institucije.

“Smatram ih partnerskim institucijama i znam da se mimo tog partnerstva ne može ostvariti strateški državni cilj Crne Gore. Želim da vas podsjetim da ovo nije samo ispiranje usta, nego znate da tokom čitavog perioda, a taj period mog trajanja na vlasti, posebno tokom perioda našeg razvijenog institucionalnog partnerstva sa Evropskom unijom, nije se dogodilo da je Crna Gora ignorisala bilo koju preporuku Venecijanske komisije, nije se dogodilo da smo ušli u bilo kakvu avanturu promjene Ustava ili nekih ključnih zakona, a da ih ne konsultujemo, i posebno nije se nikada zanemarila obaveza usaglašavanja sa evropskim akijem”, kazao je Đukanović.

Dakle, dodaje on, svaki zakon koji je donošen u vrijeme trajanja prethodne vlasti je prolazio obaveznu konsultaciju sa nadležnim institucijama Evropske unije.

“Ponekad je to znalo da traje po pola godine. Čekali smo, čekali smo da dobijemo ocjenu da je to u saglasnosti sa evropskom pravnom tekovinom, jer ne možete ići ka Evropskoj uniji ako prethodno svoj ustavno-pravni sistem nijeste usaglasili sa evropskim“, kazao je Đukanović.

Odgovorio je Đukanović i šta bi bilo ako se inicijativa o Otvorenom Balkanu bude pojavila na Vladi.

“U trenutku kada je vlada usvojila Temeljni ugovor u formalnom smislu to je bila legitimna Vlada. Dakle, ja sam uputio i danas ponovio prigovore na proceduru izglasavanja Temeljnog ugovora, dakle zaista mislim da je upitanju bila zakulisna rabota, da je ta zakulisna rabota rađena u korist nekih centara izvan Crne Gore, da je nažalost to činila Vlada, a ako želite da budem još precizniji, da je to činio premijer, da je Vlada to neodgovorno aminovala, ali da je to činio premijer, i da je to želio da uradi bez uključivanja crnogorske stručne, naučne i druge relevantne političke javnosti. Ali, formalno-pravno to je urađeno u vrijeme kada je ta vlada imala legitimitet”, naveo je Đukanović.

Danas kada je ta vlada izgubila legitimitet u parlamentu to bi, ističe Đukanović, bilo neodgovorno.

“I do te mjere providno sluganski u interesu nekih država, dakle svakako ne države Crne Gore, protivno interesima Crne Gore, da to po mom dubokom uvjerenju bi direktno vodilo pred sud. Ja smatram da će mnogi od poteza koji su napravljeni od strane nekih formalno odgovornih ljudi na državnoj sceni Crne Gore, tokom prethodne dvije godine, završiti pred sudom, jer ako ne vjerujemo da će ova zemlja prije ili kasnije biti pravno uređena država, sa samostalnim tužilaštvom i sa nezavisnim sudstvom, onda ne treba ni da živimo ovdje, a kamoli da se bavimo ovim poslovima za koje vjerujemo da su u javnom interesu. Dakle, ja vjerujem da će Crna Gora biti pravno uređena država, da ćemo svi biti u obavezi da položimo račune za ono što smo radili. E dakle, smatram da bi avantura od strane Vlade koja je izgubila povjerenje, dakle sa pokušajem uvođenja Crne Gore u Open Balkan, bila apsolutno ravna novoj veleizdaji“, istakao je Đukanović.

Đukanović ističe da su interpretacije Open Balkana sa određenih vladinih adresa gruba manipulacija.

“Preporučujem toplo da se pročita to mišljenje koje je objavljujeno, pa povučeno, koliko sam razumio, na sajtu dojučerašnje potpredsjednice Vlade gospođe Marović. Tu je dosta za mene ubjedljivih argumenata zašto Crna Gora ne bi trebalo da bude dio te regionalne inicijative”, kazao je Đukanović.

U više navrata je, dodaje, iznosio argumente zašto Crna Gora ne bi trebalo bude dio Balkana.

“Kazao sam da je svakako dragocjeno da budemo aktivni u regionalnim inicijativama. Crna Gora učestvuje u preko 30 regionalnih inicijativa i većina od njih su upravo i projektovane tako da predstavljaju jedan poligon za pripremu naših država za preuzimanje odgovornosti u Evropskoj uniji. Recimo, karakteristično takva inicijativa je Berlinski proces. Vrlo važno je da je potpuno inkluzivna, da je u Berlinski proces uključeno svih šest država Zapadnog Balkana, da je pokroviteljstvo kao što mu ime kaže u Berlinu, a u međuvremenu je podijeljeno sa Briselom, i da se tom inicijativom tretiraju sva pitanja koja se pokušavaju naknadno tretirati i Open Balkanom”, naveo je Đukanović..

Po njemu Open Balkan je lansiran od strane ljudi koji su izgubili povjerenje u realnost evropske perspektive za njihove zemlje.

“Lansirano je od strane, prije svega Srbije, Albanije, a onda kasnije se tome pridružila Sjeverna Makedonija. Kao što znate, tri druge države nijesu se pridružile toj inicijativi. Dakle, ta inicijativa već je samim tim hendikepirana u odnosu na Berlinski proces, jer nije dovoljno inkluzivna. I druga važna stvar – inicijativa za saradnju unutar Open Balkana je inicijativa koja ne podrazumijeva poštovanje evropskih standarda”, ocijenio je Đukanović.

Dakle, ona nas, kaže Đukanović, ne priprema za život u Evropskoj uniji.

“Ona podrazumijeva saradnju na balkanskim standardima. Ja smatram da nam to ne treba, posebno kada imamo Berlinski proces, ponavljam inicijativu koja tretira ista pitanja koja ima pokroviteljstvo Berlina i Brisela. S druge strane, ne mislim da Crna Gora treba da se pridruži onima koji ne vjeruju u evropsku budućnost. Ja sam slušao argumente koje je, recimo, u Briselu iznosio predsjednik Vučić. On je na razgovorima koji su bili u organizaciji visokog predstavnika Borelja iznio podatak da u tom trenutku, dakle to je bilo prije nekoliko mjeseci, samo 36 % građana Srbije podržava članstvo Srbije u Evropskoj uniji. 44 % se tome oštro protivi i da se ti trendovi pogoršavaju, da je dakle u padu podrška članstvu Srbije Evropskoj uniji. Sa sličnom ocjenom je izašao i premijer Sjeverne Makedonije. Kazao je da partija koja bi se sada na izborima, pretpostavljenim izborima u Sjevernoj Makedoniji pojavila sa idejom članstva te države u Evropskoj uniji, bi izgubila izbore“, naveo je Đukanović.

O protestima

Govoreći o protestima koji se organizuju protiv rušenja ustavnog poretka države, Đukanović je naglasio da kada se dogodi to što se dogodilo, kada se dogodi da parlament voljom svoje većine, očigledno vođen, ne interesima države, jer najstariji je interes države poštovati Ustav te države, kada parlament, znajući da krši Ustav, znajući da pokušava nemoguće, da zakonom mijenja Ustav, kada se upusti u takvu avanturu, onda ne preostaje drugo, do da pokušate da kroz neke, svakako, mirne demokratske proteste skrenete pažnju institucijama da moraju biti odgovorne i da moraju biti zaštitnici Ustava.

“Tako vidim motivaciju onih koji učestvuju na protestima. Zadovoljstvo mi je da vidim da to rade mirno, demokratski, da Crna Gora i kroz tu formu političkog života pokazuje jedan novi nivo demokratske kulture i vjerujem da će to trajati sve dotle dok ne dobijemo valjan odgovor od strane institucija, u ovom slučaju od crnogorskog parlamenta”, jasan je Đukanović.

Podsjetio je da je dao podršku protestima i da je objasnio zašto je to uradio. Kazao je da je podržao proteste koji traže poštovanje Ustava.

“Može se shvatiti da stajem na jednu stranu, ali moramo razjasniti koja je to strana. Dakle oni koji me kritikuju kažu vi stajete na stranu interesa DPS-a. Ne, ja sam podržao proteste koji traže poštovanje Ustava. Ja sam na toj strani. Na drugoj strani su oni koji podržavaju rušenje Ustava, jer žele rušenje ove zemlje”, kazao je Đukanović.

Podržao je i proteste na Cetinju i opet bi, kaže Đukanović, to uradio.

“Na Cetinju bih vrlo svjesno, vjerujte mi, nimalo nepromišljeno, da se danas dogodi takva situacija, nadajmo se da neće, opet bih bio tamo. Jer ja mislim da treba stati na stranu onih koji ne dozvoljavaju ponižavanje Crne Gore i Crnogoraca. Ko god da pokuša ponižavati Crnu Goru i Crnogorce, sveta obaveza predsjednika je da se tome usprotivi. Dakle, mi smo imali djelovanje Srpske pravoslavne crkve, imamo ga i dalje, nažalost, dakle, koja kaže da je problematičan državni identitet Crne Gore, a posebno da je problematičan nacionalni, kulturni i vjerski identitet Crnogoraca. Ako pristajete na to i ako smatrate da nakon toga treba, kao da se ništa nije dogodilo, dozvoliti da se činom ustoličenja mitropolita, protivno volji građana Prijestonice, i protivno volji značajnog broja građana Crne Gore, dakle nastavi sa ponižavanjem, ja ne mislim da bi predsjednik Crne Gore tada bio na pravoj strani. Mislim da bi takođe trpio prigovor da je na jednoj strani, ali bi tada bio na pogrešnoj strani. Ja smatram da predsjednik mora da bude na strani poštovanja Ustava i zaštite državnog i nacionalnog dostojanstva Crne Gore i svakog građanina Crne Gore“, kazao je Đukanović.

Ne možemo dozvoliti da ostanemo beskućnici bez države

Osvrnuo se i na djelovanje SPC, kazavši da jedino u državi Crnoj Gori imate djelovanje Srpske pravoslavne crkve, koja od prvog trena ne prihvata novu realnost – Crnu Goru kao nezavisnu državu i Crnogorce kao nacionalni entitet.

“Ako pristanemo pod bilo kojim objašnjenjem na takvo nešto, plašim se da ćemo zažaliti u nekom trenutku u budućnosti, jer nam se upravo to može dogoditi – da ostanemo nomadi, beskućnici, bez države, da ostanemo, jer smo ostajali bez svog identiteta, u ne tako davnoj prošlosti. Ja mislim da se protiv toga moramo boriti. Naravno, uvijek strogo vodeći računa da su pitanja državne politike jedno, da su pitanja unutrašnjeg uređenja i djelovanja crkve drugo, da se podrazumijeva autonomija crkve, ali da se mora podrazumijevati i da crkva nema pravo da djeluje na štetu države u kojoj vrši službu”, rekao je Đukanović.

Spremni na dijalog sa svima, uključujući i DF u interesu dobra Crne Gore

Predsjednik države ističe da ovakvo krizno stanje nalaže obaveznu organizaciju prijevremenih izbora, uz nadu da su građani sada bolje upoznali cjelinu političke scene Crne Gore.

“Dakle, mi smo imali ozbiljan hendikep uoči 30. avgusta 2020. Građani su poznavali samo jedan dio političke scene. Dakle, vlast koja je bila u prethodnom tridesetogodišnjem kontinuitetu. Za ove dvije, sada već blizu dvije i po godine, upoznala je makar elementarno i drugi dio političke scene. Dakle, ja vjerujem da sada ima bolje inpute da na pretpostavljenim skorim prijevremenim izborima odluči o tome kome će dati povjerenje da upravlja njihovom budućnošću u narednom periodu“, kazao je Đukanović.

Na opasku novinara da ga demantuju rezultati lokalnih izbora, Đukanović ističe da ta konstatacija nije skroz na mjestu.

“Vođen partijskim interesima mogao bih vam reći ‘hajde neka ovo još malo potraje’, ‘neka se’, da kažem, ‘ova trulež nastavi, da bi ljudi shvatili da ova politika koja je danas na sceni nije dobra za njihovu perspektivu i da bi možda se pokolebala i povratila dio povjerenja koji smo izgubili 30. avgusta’. Ali to bi bio partijski rezon. Državni rezon jeste – ovoj zemlji treba odgovorna vlada – odmah, juče, pa ko god je vodio. Svakako ne mogu da je vode ovi koji su već i formalno izgubili legitimitet glasanjem parlamenta”, kazao je Đukanović.

Na pitanje da li smatra da rezultati sa lokalnog nivoa, daju za pravo da više ne bude na čelu Demokratske partije socijalista, Đukanović ovako odgovara.

“Hajde da vam odgovorim sa tri podsjećanja na ovo pitanje koje ste postavili. Prvo, dakle DPS je jedan nezavisan politički subjekt, koji pokušava da djeluje u skladu sa interesima države Crne Gore, subjekt koji je nakon nezadovoljavajućeg rezultata na posljednjim parlamentarnim izborima preduzeo ozbiljne reforme, uključujući i ozbiljne promjene u vrhu stranke, i subjekt koji je najavio da taj proces nije završen. Naprotiv. Najavio je da će, nakon što stvori pretpostavke za koje mislim da su i formalno stvorene, nastaviti proces daljih reformi u svojoj partiji, i da će kroz neposredne izbore unutar našeg članstva za novo rukovodstvo stranke nastaviti da dalje stranku priprema za nove političke izazove. Dakle, ne treba sumnjati da će se to dogoditi, da ćemo tome prisustvovati i u jako bliskoj budućnosti, jer DPS nikada nije pričala neodgovorno, obećavala nešto, pa onda zaboravljala na ta obećanja”, naveo je Đukanović.

Kao drugu napomenu podsjetio je na jedan TV duel koji se dogodio neposredno uoči referenduma 2006. godine.

“Tada smo, čini mi se, gospodin Krivokapić, kao predsjednik SDP-a i ja bili sa strane suverenističkog bloka, a gospodin Predrag Bulatović i gospodin Predrag Popović sa strane unionističkog bloka. I naravno tada smo se suočili sa onim argumentima koji su se mnogo puta tokom te kampanje ponovili, da se zapravo kreira privatna država da bi se učvrstila privatna vlast Mila Đukanovića. Tada sam kazao – hajde da se dogovorimo. Pošto i vi i ja znamo da to nije tako, ali prihvatam da je to sada vaš štit, odbrana vaše političke ideje, hajde se dogovorimo da zajedno glasamo za nezavisnost Crne Gore na ovom referendumu, uz obećanje koje vam sada dajem – da nakon toga neću biti ništa u političkom životu Crne Gore. Toliko o mojoj, da kažem, zavisnosti od funkcije”, istakao je on.

Nažalost, dodaje, nijesu to prihvatili.

“Pokazalo se zapravo da je njihova priča bila lažna, da ne smeta njima Milo Đukanović i njegova pretpostavljena privatna država, nego im smeta nezavisna država Crna Gora. U protivnom bi prihvatili ideju, glasali bismo zajedno za nezavisnost, nakon toga bi politička scena bila čista, Milo Đukanović bi mogao da se bavi nečim drugim, što je i sam želio u tom trenutku”, kazao je Đukanović.

Pita zašto se politički konkurenti DPS-a toliko bave njegovom partijom.

“Možemo li i u najboljoj vjeri pretpostaviti da to rade sa namjerom da nas ojačaju? Ne. Ne, bilo bi nenormalno, a ja ne mislim da su to nenormalni ljudi. Oni misle da treba oslabiti DPS. Zato što se i u ovih dvije i po godine pokazalo da je DPS u političkom smislu tvrda brana crnogorske nezavisnosti, njenog građanskog, multietničkog karaktera i njenog evropskog put, a oni su protiv toga. Oni žele da Crna Gora bude dio Srpskog sveta. E zbog toga oni žele da oslabe tu političku strukturu. I sad oni predlažu kako bi trebalo izgledati vođstvo DPS-a. Kao što vam kazao, odavno ne reagujemo na te smicalice. Odavno ozbiljno promišljamo o tome šta je dobro za nas, da bi bilo dobro za Crnu Goru, jer ja mislim da će Crnoj Gori, ukoliko želi da istraje na svom građanskom konceptu, na svom građanskom uređenju, još neko vrijeme trebati jedna moćna građanska partija, da kažem kao okosnica njene državne politike. Bilo bi dobro da ima više takvih ponuda. U ovom trenutku, meni se čini da je takva jedina ponuda Demokratska partija socijalista“, naveo je Đukanović.

Iskazao je spremnost na dijalog sa svima, uključujući i DF u interesu dobra Crne Gore.

“Ja smatram da je poželjno da se odvija politički dijalog, makar ti subjekti koji učestvuju u dijalogu bili na najudaljenijim ideološkim platformama. Demokratski front je jasan zastupnik velikosrpske politike u Crnoj Gori. Koliko god mi se ne dopadalo, smatram to legitimnom političkom slobodom, sve dotle dok ne narušava Ustav, dok ne narušava pravni sistem i dok ne postaje predmet krivičnog zakonodavstva”, kazao je Đukanović.

Demokratska partija socijalista je, dodaje, tvrdi zagovornik građanske, multietničke i evropske Crne Gore.

“Udaljeni jesmo, ali to ne znači da ne treba da razgovaramo i mi razgovaramo. Možda to nije toliko javno, i ne razgovaramo na nivou lidera, ali naši poslanici redovno komuniciraju o svim pitanjima. Dakle, mi smo spremni za taj razgovor u svakom trenutku, naravno uz potpuno jasnu poruku da nemamo namjeru da mijenjamo svoju platformu. Dakle, naša platforma ostaje multietnička, građanska i evropska Crna Gora, a ko god želi da nam se pridruži na toj platformi, uz neke korekcije, međusobne ustupke, koje nijesu od suštinskog značaja i koje nijesu na štetu državnih interesa Crne Gore, dakle apsolutno se to podrazumijeva. Dakle, da rezimiram. Apsolutna spremnost na dijalog sa svima, uključujući i DF u interesu dobra Crne Gore, ali dakle istovremeno odgovor da ne prihvatam ideje koje bi podrazumijevalo hajte sad malo vi da se sklonite jer ste preveliki, a na taj način bi mi bili malo veći. Dajte da budemo ozbiljni, tako ne funkcioniše ozbiljna politika“, istakao je Đukanović.

O povlačenju

Na pitanje da li će se kandidovati za predsjednika Crne Gore, te do kada će biti na političkoj sceni kao lider DPS, Đukanović je jasan.

“Ja mislim da pametni ljudi ne obavještavaju svoje konkurente o svojim planovima. Doći će trenutak i on nije daleko kada ćemo opredijeliti svog kandidata za predsjedničke izbore”, naglasio je Đukanović.

Nije htio konkretno da odgovorio da li bi to mogao da bude on.

“Kako kažu, svaki punoljetni građanin Crne Gore, uračunljiv prethodno. A drugo, rekao sam Vam da smo negdje u završnoj fazi pripreme za unutarstranačke izbore. Jako smo ozbiljno radili u prethodnom periodu, napravili ozbiljnu reevidenciju članstva jer želimo da neposrednim glasanjem evidentiranih članova biramo rukovodstvo Demokratske partije socijalista. Tako da će i jedna i druga stvar biti veoma brzo na dnevnom redu i kada se za to stvore uslovi, obavijestiću javnost. Mislim da sada ne bih učinio uslugu politici koju zastupam, ne sebi lično, politici koju zastupam kada bih sada trčao sa prijevremenim objašnjenjem“, istakao je Đukanovič.

Na pitanje da sad ostavi iz bilo kog razloga da se bavi politikom, kažete bilo je dosta, čime bi se bavio, Đukanović je kazao da je mnogo želja koje nije uspio da ispuni sebi, svojoj porodici, svojim prijateljima.

“Mnogo afiniteta koje imam, o nekim smo pričali u pripremi za ovaj intervju, od sporta pa do razne literature, do raznih kulturnih sadržaja kojima bih se sa zadovoljstvom prepustio, tako da vjerujte mi, ne bih se nimalo osjećao prikraćenim, i ne bi mi nimalo bilo dosadno. Naprotiv, čini mi se da koliko god mi je vremena još ostalo nećemo biti dovoljno da postignem sve ono što bih želio. Prema tome, ovdje treba da se sada usredsredimo da povučemo najbolje poteze da Crnoj Gori bude dobro, tada kada dođemo do formule nove funkcionalnosti, ekonomske održivosti, višeg nivoa vladavine prava, dakle otvorenog puta kretanja Crne Gore ka evropskom cilju, mislim da su ispunjene glavne obaveze, a onda svi imamo, rekao bih, više nego jasno moralno pravo da se posvetimo svojim afinitetima”, zaključio je Đukanović

M.Dušević