ZAPOSTAVLJAO DOMAĆE BANKE, A KONSULTOVAO BIVŠEG SRBIJANSKOG MINISTRA: Damjanović tražio od Dinkića da mu pomogne u zaduživanju

Aleksandar Damjanović

Crna Gora teško da može da obezbijedi 350 miliona eura u budžetu do kraja godine, ni na domaćem a ni na međunarodnom tržištu. Iako je ministar finansija Aleksandar Damjanović najavljivao da će sva nedostajuća sredstva obezbijediti iz domaćih izvora, nakon sastanka sa bankarima od 21. oktobra, za to su sve manje šanse. Prvi problem je što na domaćem tržištu nema toliko para, a drugi – neadekvatna komunikacija resornog ministra koji, prema nezvaničnim informacijama portala Akteulno, sa bankarima nije kontaktirao više od šest mjeseci.

Navodno, ministarstvo se bankama obratilo prije sastanka sa zahtjevom da dostave pismene ponude. Zbog takvog odnosa, nezvanični izvori tvrde da su banke, osim jedne, na sastanak sa ministrom poslali ”treću postavku” menadžmenta, a da konkretnijih prijedloga nije bilo. Najveća suma koja je neformalno ponuđena je, kako se nezvanično može čuti, oko 35 miliona, ali ona nije ”shvaćena ozbiljno”.

Damjanović nije imao mnogo sreće ni sa osiguravajućim kućama –  sve zajedno nijesu ponudile više od dva miliona eura.

Kako je cijena crnogorskih obveznica na međunarodnom tržištu konstantno u padu, i kako za njima gotovo i da nema potražnje, pitanje je da li će ovakim načinom funkcionisanja Vlada Crne Gore uspjeti da obezbijedi nedostajuća sredstva. Još veće je pitanje kolika će biti kamantna stopa, jer je kreditni rejting Crne Gore, nakon „tajnog ali organizovanog“ zaduženja Vlade Zdravka Krivokapića emitovanjem crnogorskih obveznica, u martu 2021. godine smanjen sa B+ na B.

Osim toga, inostrani kreditor pri davanju pozajmica prate ocjene Međunarodnog monetarnog fonda koji je u više navrata problematizovao populističke, takozvane socijalne zakone, kojima su značajno povećana socijalna davanja, a posebno onaj koji se odnosi na naknade majkama sa troje djece.

Ministar finansija je ovim povodom imao sastanke i sa MMF-om i sa Svjetskom bankom. Prema nezvaničnim informacijama portala, tu je prošao „kao bos po trnju“, jer i MMF i SB odavno upozoravaju na povećanu javnu potrošnju i smanjenje budžetskih prihoda, dok se posljednje dvije populističke Vlade ponašaju upravo suprotno – obaćavaju još veće plate i socijalna davanja, a partijsko zapošljavanje je dovelo do toga da je i nekada stabilan energetski sektor u konstantnom minusu.

Ono što je za očekivati, ukoliko do zaduženja i dođe, je da banke traže rezerve u zlatu, ali i veliku kamantnu stopu što, u ovim uslovima, Crna Gora ne može da izdrži.

Od populističke i oročene Vlade Dritana Abazovića se ne može očekivati da sprovede odgovorne reforme koje bi spasile državu od bankrota. Kako sada stvari stoje, sve je izvjesniji aranžman sa MMF-om, koji znači smanjenje plata i penzija, otpuštanje zaposlenih u državnoj upravi, stezanje kaiša…

L.P.Đ.