Državno preduzeća Montenegro Works (MW) prema finansijskim izvještajima za 2021. godinu, za samo četiri mjeseca poslovanja nakon osnivanja po odluci Vlade Crne Gore iz avgusta 2021, poslovnu godinu je završio sa gubitkom od 19.209 eura ne ostvarivši ni jedan jedini euro prihoda, i finasirajući prvenstveno plate i ostale fiksne troškove iz osnivačkog kapitala koji im je obezbijedila Vlada Crne Gore, odnosno građani-poreski obveznici.
Prema finansijskom planu za 2022. godinu, ova kompanija će i ove godine ostvariti nula eura prihoda, a potrošiti 10 puta više nego prethodne godine, odnosno oko 197,1 hiljadu eura. Od toga se 150 hiljada eura odnosi na bruto zarade, ugovore o djelu i članstvo u Odboru direktora. To će se naravno, finansirati iz osnovnog kapitala, odnosno od novca koji je Vlada, odnosno svi građani, dala toj firmi pri osnivanju. To znači da će kompanija i 2022. godinu završiti sa gubitkom, i to deset puta većim, i da će taj gubitak prepoloviti osnivački kapital preduzeća.
Ukoliko se ovaj trend nastavi, Vlada će već 2023. godine, morati da “pomogne” ovom preduzeću sa dodatnim kapitalom, da bi mogli da finansiraju svoje zarade.
Finansijski direktor kompanije Jovan Gošović je u aprilu ove godine rekao da je potrošeno čak 40.000 eura osnivačkog kapitala, a da je zaposleno dvoje ljudi. Pored Gošovića, u MW je zaposlen i izvršni direktor Filip Radulović. I dok se za Radulovića spekulisalo da je prijatelj Milojka Spajića, za Gošovića se u medijima pominjalo da je kum Jakova Milatovića, te da je prešao u Montenegro Works iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema sa mjesta finansijskog direktora a da ga je na tom mjestu zamijenila supruga Jakova Milatovića.
Montenegro Works je osnovan na inicijativu tadašnjeg ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, uprkos činjenici da su mnogi u tadašnjoj Vladi, ali i šira stručna javnost, bili protiv takve odluke.
Prema pisanju medija, ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić se usprotivio oosnivanju ovog preduzeća, tvrdeći da je suprotan Zakonu o privrednim društvima. I zaista, u pomenutom Zakonu ne postoji nijedan član na osnovu koga jedno privredno društvo u državnom vlasništvu kontroliše druga.
Da je Spajić ekspert za osnivanje preduzeća sa lošim poslovnim bilansima primjer je i ToMontenegro, nova nacionalna avio kompanija koja je osnovana nakon gašenja Montenergo Airlinesa. Spajić je najavio da će osnivanje ToMontenegra koštati nula eura, a da će poslovati sa dobitkom. Praksa ga je, međutim, demantovala.
U ToMontenegro je uloženo 30 miliona eura državnog novca kao osnivački kapital. Kompanija je 2021. godinu završila sa oko devet miliona eura prihoda, koji nijesu mogli pokriti ukupne troškove, te je njihov poslovni rezultat bio blizu pet miliona gubitka, koji je za skoro toliko “pojeo” osnivački kapital.
Obećanja koje demantuju rezultati
Nakon ovakvih “rezultata” u upravljanju državnim resursima, bivši ministri Milatović i Spajić su nedavno osnovali politički pokret Evropa sad. Na konferenciji za novinare dali su brojna obećanja, do toga da će stopa nezaposlenosti nula.
To je svakako kontradiktorno sa onim što su njihovi rezultati tokom godinu i pet mjeseci ministrovanja, a to je da je stopa nezaposlenosti u državi enormno visoka.
Prema podacima iz Ankete o radnoj snazi, broj nezaposlenih na kraju prvog kvartala 2022. je povećana za 2,4 odsto u odnosu na prvi kvartal 2021. godine i čak 12,9 odsto u odnosu na posljednji kvartal 2021.
Dakle, njihove tvrdnje opovrgavaju činjenice, a činjenica je da su bivši ministri imali priliku da smanje nezaposlenost, ali nijesu, naprotiv.
Visoku nezaposlenost koju je ostavila bivša Vlada, prati visoka godišnja stopa inflacije (od 11,7 odsto na kraju aprila) koju Milatović i Spajić pokušavaju da pravdaju isključivo uticajem sa međunarodnog tržišta.
Činjenice međutim pokazuju da ,,eksperti“ nijesu stvorili povoljan ambijent za razvoj biznisa u Crnoj Gori – nijesu obezbijedili nijednu veliku investiciju, dok su ugrozili poslovanje ne malom broju ulagača kao što su Aman, Stratex grupa, Grand international FZ-LLC, Kombinat aluminijuma Podgorica itd.
Dodatno, nepredvidivost koja je posljednjih godina karakterisala poslovni ambijent, dovela je do toga da je Crna Gora počela stagnirati na međunarodnim listama konkurentnosti (poput Svjetskog ekonomskog foruma), a izvještaj Heritidž Fondacije o Indeksu ekonomskih sloboda objavljen u februaru 2022. godine ukazuje na ozbiljan pad ekonomskih sloboda u periodu od druge polovine 2020. do druge polovine 2021. (sa 80. na 103.mjesto od 177 rangiranih zemalja). To ukazuje da je crnogorska ekonomija postala najmanje slobodna na Zapadnom Balkanu.
Takav poslovni ambijent je, između ostalog, doprinio smanjenju neto priliva stranih direktnih investicija sa 11,2 odsto BDP u kriznoj 2020. godini na 7,9 odsto koliko iznosi procjena MMF-a za 2021.
Evropa sad, zdravstvo nikad
Ono što su sigurno uradili je da su, kroz poreska pretumbavanja povećali zarade, ali su i doveli u pitanje finansiranje Fonda za zdravstveno osiguranje.
Nakon ukidanja plaćanja doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje kroz program Evropa sad, a kojim je Ustavom garantovano socijalno osiguranje, Fond za zdravstveno osiguranje nema održivo finansiranje. Prema riječima aktulenog ministra finansija Aleksandra Damjanovića, “ranija Vlada, prosto i jednostavno, nije planirala dovoljno sredstava za tekuće finansiranje Fonda i otplatu zaostalih obaveza”.
Miraš Dušević
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].