KUDA ĆE LAVROV DOPUTOVATI U BEOGRAD: Da li će Crna Gora plaćati dugove Abazovića?

Da li će sada od premijera Dritana biti zatraženo da malo ”tehnički” pripomogne Lavrovu i Vučiću, viđećemo! Ako ne pripomogne, kakve će posljedice biti po njega i njegovu političku zaostavštinu u Crnoj Gori? Propagiranjem Otvorenog Balkana, već im otvara put za destabilzaciju naše države, pa ne bi bilo iznenađenje ako odluka o pružanju logistike za susret najvećih neprijatelja mira u Crnoj Gori, padne na njegova pleća

Piše: Mirna Nikčević

aktuelno

Najavljena posjeta ruskog ministra vanjskih poslova Beogradu planirana za 6 i 7. jun ove godine je kao nikada do sada predmet ogromnog interesovanja javnosti i nadasve kontraverzi. Ako, za sada, ostavimo po strani pitanje Vučićeve iskrenosti po pitanju evropskog puta Srbije, i to što su danas sve zemlje civilizovanog svijeta izabrale stranu (pritom nikog normalnog nije briga šta o tom civilizovanom svijetu misle sljedbenici SPC, tj.litijaši i velikosrpski šovinisti?) – ovdje se stavlja na test jedno nadasve tehničko pitanje, i praktično djelovanje sankcija Rusiji u onom najbukvalnijem smislu!

Osnovno tehničko pitanje je: kako će Lavrov uopšte doletjeti do Beograda, ako znamo da su sve susjedne države Srbije zabranile svaki prelet ruskih aviona, sem rijetkih izuzetaka. Izuzeci su bili evakuacija oko 400 protjeranih ruskih diplomata iz zemalja članica EU. Takođe, to može biti transport neke ranije ugovorene robe kao što je nuklearno gorivo za nuklearne elektrane u Slovačkoj za koje se brzo i lako ne može naći zamjena.

Posjeta Lavrova svakako ne spada u ništa od navedenog, jer se i sam nalazi na listi osoba kojima je ulazak na teritoriju EU, tranzit i prelet preko nje zabranjen, pa je teško zamislivo da bi ga bilo koja članica propustila preko svoje teritorije kako bi sletio u Srbiju kod voljenog mu Vučića. Naravno,  posjeta Lavrova nema nikakve veze sa mirovnom misijom ili pregovorima o Ukrajini gdje bi se i mogao napraviti neki izuzetak, već je isključivo povezana sa raspaljivanjem vatre na Balkanu i huškanjem pomalo posustalih Vučića i Dodika na izazivanje novih sukoba, te promociju Putinovih interesa u regionu. Uz ideju o Otvorenom Balkanu koju svesrdno promoviše i premijer Crne Gore (nažalost) Dritan, jedna od tema svakako bi bilo pitanje realizacije iste.

Kontinuitet je to ruske politike jer je Zapadni Balkan već godinama unazad meta malignog uticaja Rusije koji se manifestuje u ometanju evropskog puta zemalja regiona, kreiranju, podsticanju i podgrijavanju konflikata. Glavna poluga ovog uticaja je Srbija pod rukovodstvom Aleksandra Vučića, pošto je postala centralno utočište svih mogućih ruskih agentura koje se tu osjećaju bezbjedno i odatle siju destabilizaciju regiona.

Crna Gora je najočigledniji primjer ovog ataka! Agresija na Ukrajinu, odnosno sankcije Zapada koje će dugoročno urnisati Rusiju, samo je pojačala potrebu da se iskoriste adrese na kojima stanuju autoritarni proruski režimi, da se neizbježni poraz režima u Kremlju pokuša umanjiti jačanjem uticaja na Vučićev u Beogradu, te na Vučićeve poslušnike u vlastima iz komšiluka. Između ostalih i na ove “naše”.

Ali, kako će Lavrov doletjeti do Beograda? Kako će reagovati zemlje regiona?

Pošto Srbija nema pristup međunarodnom vazdušnom prostoru tj. pošto nema more, Lavrov mora koristiti vazdušni prostor neke susjedne države. Rumunija to neće dozvoliti zasigurno, jer je ona najvažniji saveznik SAD i najpouzdaniji član NATO u regionu. Bugarska će takođe teško biti opcija jer je novi bugarski premijer Kiril Petkov, za razliku od kolebljivog i Vučiću sklonog Bojka Borisova, čvrsto uz liniju SAD i NATO. Tako je Bugarska među prvima, tri dana poslije početka ruske agresije na Ukrajinu, zabranila prelet svih ruskih aviona, dakle još i prije odluke EU.

Možda će Putinov izaslanik pokušati naći rupu kroz Makedoniju, ali prije Makedonije mora preletjeti Grčku, đe je na čelu vlade Kirijakos Micotakis, takođe jak američki saveznik koji neće rizikovati ovako grubo kršenje sankcija EU i SAD. O Albaniji i Hrvatskoj, u tom smislu, ne treba ni da govorimo.

Vučićev jedini drug iz Evrope, Viktor Orban, Lavrovu bi možda i dozvolio da preleti Mađarsku, ali tu mu je “prepreka” Poljska koja ima vrlo tvrd stav od početka ukrajinske krize!

Naravno, teoretski postoji i opcija da Njemačka odobri prelet preko svoje teritorije, ali bi to značilo da se već radi o višoj diplomatskoj gimnastici, no šanse su za to veoma male jer očigledno Lavrov još traži rupu u evropskom nebu što se može zaključiti i iz Vučićevih saopštenja u kojima kaže “da je došlo do manjih komplikacija u organizaciji posjete”.

Jedina vlada u susjedstvu Srbije koja je nepouzdana i kojoj se ne može vjerovati je ova u Crnoj Gori, tačnije – ne može se vjerovati njenom premijeru, Dritanu Abazoviću (ovih dana i neki njegovi ministri se izjašnjavaju kako ne vide “ništa loše u regionalnim inicijativama kao što je Otvoreni Balkan’’). Zato je vrlo moguće da će Abazović doći u situaciju da se lomi između odanosti Vučiću i srpskoj službi bezbjednosti i obaveza prema partnerima u NATO.

Iako je Crna Gora zatvorila nebo za ruske avione, ko još može da ima povjerenja u Dritana i njegovu dosljednost i privrženost nacionalnim interesima, dok je marioneta u Vučićevim rukama?

Ipak su njega zadužile sve srpske i ruske agenture, kada je sa svojim kolegama iz ex vlade, provjerenim klerofašistima i putinofilima, naredio “čuvanje” Cetinjskoga manastira od Crnogoraca i Crnogorki, kada su ko zna koji i kakvi Putinovi ekstremisti vršljali po Cetinju – spremni da bukvalno unište Crnu Goru. Da ne govorimo o ideološkom i kulturološkom posrnuću, koje smo doživljavali za doba njegovoga “osvježavanja” i sprovođenja upravo Putinovih i Vučićevih agendi. Konačno, dužan je i pokojnom Ristu, njegovom testamentu da “živo meso otpada sa svih onih koji nijesu vjerni majčici Rusiji”, koji ga je instalirao na poziciju šefa svih bezbjednosnih službi u Crnoj Gori. A on, kao takav, napravio dil sa ruskim plaćenicima što su pokušali državni udar na dan izbora 2016. godine u cilju sprječavanja ulaska Crne Gore u NATO savez.

Da li će sada od premijera Dritana biti zatraženo da malo ”tehnički” pripomogne Lavrovu i Vučiću, viđećemo! Ako ne pripomogne, kakve će posljedice biti po njega i njegovu političku zaostavštinu u Crnoj Gori? Propagiranjem Otvorenog Balkana, već im otvara put za destabilzaciju naše države, pa ne bi bilo iznenađenje ako odluka o pružanju logistike za susret najvećih neprijatelja mira u Crnoj Gori, padne na njegova pleća. To što je Crna Gora članica NATO nije nikakva garancija, jer je ta vrsta garancije najgrublje prokockana djelovanjem službi za doba Abazovićevog šefovanja, pa zašto bi bilo drugačije sada kada je premijer?

Mi i dalje ne znamo ko prijeti bombama po Crnoj Gori, ali znamo da se u Srbiji pravi atmosfera đe se skoro 90 posto građana izjašnjava podržavaocima ruske agresije na Ukrajinu, odnosno ruske globalne politike. Stoga, možemo očekivati da, i ukoliko nebo nad Crnom Gorom za Lavrova ostane zatvoreno, tema razgovora u Beogradu bude i tzv.Otvoreni Balkan, a za malog od palube u tom prljavom poslu bude izabran Abazović.