Razgovor sa Vladimirom Vladom Kneževićem, direktorom Centra za kulturu “Husein Bašić” Plav

Razgovarao: Božidar Proročić, književnik i publicista

Direktor Centra za kulturu-Husein Bašić, Plav Vladimir Knežević

Vladimir Knežević rođen 1984. godine. Osnovnu školu završio u Plavu, Srednju tehničku završio u Beranama 2003. Nakon toga upisuje 2004. godine Prirodno matemetički fakultet odsjek – Geografija, Kosovska Mitrovica. Radio u osnovnoj školi ,,Hajro Šahmanović” u Plavu, uporedo polaže za višeg bibliotekara na Cetinju. Radio u školskoj biblioteci u periodu od 2013-2015. Direktor Centra za kulturu ,,Husein Bašić” postaje 2018. godine. Živi u Plavu. Po njemu i njegovomm saradnicima se prepoznaje ova kulturna i reprezentativna ustanova u Crnoj Gori.

Gospodione Kneževiću u tekućoj godini pripremate značajne programe i manifestacije u sklopu JU Centar za kulturu ,,Husein Bašić”- Plav. Koje su to manifestastacije i programi?

Centar za kulkturu ,,Husein Bašić”- Plav kao i svake godine pokrenula je mnogobrojne kulturne aktivnosti i programe. Ove godine su pred nama značajni jubileji 45. Plavski književni susreti i 20. likovna kolonija, manifestacije koje daju posebnu ljepotu i multikulturalnu draž Plavu. Predstaviće nam se istaknuti pisci, pjesnici i likovni umjetnici sa prostora Zapadnog Balkana. Tu je i jedna od najznačajnih manifestacija sjevera Crne Gore ,,Dani borovnice” a pokrenuli smo i inicijativu u Upravi za kulturna dobra za zaštitu naše materijalne i nematerijalne baštine. Ujedno pripremamo pozorišnu predstavu ,,Kako je Edina postala princeza” sa kojom će učestvovyati na 51. Bjelopoljskom pozorišnom festivalu amaterskih stvaralaca. Ujedno ova predstava će biti takmičarslog karaktera. Ovu predstavu režirao je jedna od mojih najbližih sardnika Alija Redžematović u njoj učestvuje 14 glumaca. Počele su pripreme kako na ambijentalnom tako i na tehničkoj podršci koje zahtijevaju ove manifestacije. Kako su ovi programi vrlo značajni za Plavsko-Gusinjski  kraj a ujedno i za samu dijasporu koja se već od početka juna dolazi na odmor u svom rodnom kraju naše manifestacije i programi biće podređeni njima.

Imate vaš KUD ,,Plavsko jezero”, kakave su njegove aktivnosti i programi?

Poznato je da su kroz KUD ,,Plavsko jezero” gdje je posebno aktivna naša koleginica Senada Vatić-koreograf uključene mlađe generacije koje svojim folklornim igrama predstavljaju ljepotu kulturno-istorijskog nasljeđa i kulturnog blaga Plavsko-Gusinjskog kraja. Uključeni smo u Udruženje folklornih ansambala Crne Gore. Pozvani smo da sa KUD-om budemo gosti KUD ,,Vesna” u Mojkovcu. Tokom ,,Dana borovnice” biće predstavljena i smotra Kulturno umjetničkih društava sa prostora sjevera Crne Gore.

Koji je to broj kulturnih programa, sadržaja i promocija koje imate u vašoj ustanovi i da li slijedi nastavak sa istim tempom i energijom?

Centar za kulkturu ,,Husein Bašić”-Plav tokom kalendarske godine ima više od 100 programa, manifestacija, promocija, večeri folklora, književnih večeri, filmskih i dramskih programa. To je vrlo ozbiljan segment našeg djelovanja. Posjećenost je na veoma visokom nivou i imamo punu podršku za sve ono što radimo. Uz dobre i bliske saradnike u našoj ustanovi koji čine jedan kvalitetan tim postižemo visoku efikasnost na poljima širenja kulture i multikulture Plavsko-Gusinjskog kraja a samim tim i Crne Gore.

U sklopu Centra za kulkturu ,,Husein Bašić”radi i biblioteka i čitaonica kako su one posjećenje?

Profesor i bibliotekar savjetnik Alija Redžematović je posvećen mlađim generacijama tu su i naše vrijedne koleginice bibliotekarke Erna Celić i Edina Šabović . Knjiga je najljepši dar koji se poklanja nekome. Kako je Plav poznat po izuzetnim stvaraocima iz oblasti književnosti nastojimo da tu ljubav prenesemo i na mlađe generacije. Pa tako povodom značajnih datuma kao što je Svjetski dan knjige i autorskih prava 23. april ali i drugim prigodinim datumima okupljamo mlade u našoj biblioteci. Takođe, su mladi Plava povodom toga dana poklonili određeni broj naslova. Naš bibliotečki fond smo obogatili sa različitim naslovima novije produkcije. Što više mlađe generacije budu pratile čarobni svijet knjige obogatiće svoj život i ono što uljepšava čitavu lepezu kultura i naroda. Tu je i naše područno odjeljenje biblioteke u Murinu, koje je veoma aktivno u promovisanju knjige i književnosti.

Bibliotekar savjetnik Alija Redžematović

U samom Centru za kulturu je i Plavaska soba ali i nadaleki čuvena Kula Redžepagića, kako su one posjećene?Imamo brojne posjete Kuli Redžepagića kao kulturno istorijskom spomeniku kako od pojedinačnih tako i do organizovanih posjeta. Želim vaše čitaoce da posjetim da je Redžepagića kula najstariji i najbolje očuvani spomenik islamske stambene i fortifikacione arhitekture na teritoriji Crne Gore. Kulu je izgradio 1671 godine Hasan beg Redžepagić i nalazi se u centru Plava. Dimenzije su 7 m do 8 m. Prvo kula je imala dva sprata sa čvrstim kamenim zidovima, debljine više od jednog metra, stražarnu toranj i puškarnicu. Kasnije je napravljen treći drveni sprat, pod nazivom ,,Čardak” sa turskog jezika. Na stranama su vidljive drvene konstrukcije – ,,erkeri”, koju su služili za čuvanje hleba, za turski hamam. Na vrh kule se moglo doći unutrašnjim stepeništem ili dodatno spoljnim, koje se koristilo samo u toku dana, da bi u toku noći kula ostajala nepristupačna. Uglavnom kula je služila da zaštiti od napada plemena koji su živjela u blizini. U tom cilju, ona je postavljena na takvom visokom mjestu, da bi se mogle kontrolisati okolne teritorije. Redžepagića kula nije bila jedina, pored je bilo još nekoliko, ali do sada nisu sačuvane. Sve kule su okružene jednim zidom, i u dvorištu su bili pomoćni objekti. Pored ovog kulturno istorijskog spomenika imamo veliku posjećenost i Plavske sobe o kojoj posebnu brigu na unaprijeđenju nje vodi naša koleginica kostimograf-Nusreta Kojić koja sa puno posvećenosti radi svoj posao.

Kako bi ste opisali vaš dosadašnji period u predstavljenu kulture Plavsko-Gusinjskog kraja pa i samog sjevera Crne Gore?

Moj rad zajedno sa svim mojim saradnicima predstavljao je stalnu težnju i vječitu želju da Plav postane jedan od centara kulture na sjeveru Crne Gore, to nije nikada bilo lako ali sa velikim radom i odricanjima postigli smo veliki uspjeh da povežemo i spojimo multikulturu koja nas sve vezuje i spaja u Crnoj Gori.

Kakva je vaša saradnja sa opštinom Plavu i da li imate njihovu podršku za vaše aktivnosti na poljima kulture?

Sa jedne od manifestacija povodom Dana borovnice sa tradicionalnim folklorom.

Moram priznati da imamo izuzetnu saradnju sa opštinom Plav. Predsjednik opštine Nihad Canović, podržava sve naše napore da naš hram kulture bude i najljepši reprezent i dragulj Plava i na tome sam mu posebno zahvalan i ja i moj tim saradnika. U skladu sa mogućnostima uvjek nam budu podrška za određene programe i aktivnosti koje afirmišu naljepše vrijednosti kulture i njene domete, siguran sam da će se saradnja nastaviti i u budućem periodu.Za sami kraj razgovora vaš Centar za kulturu nosi ime Huseina Bašića jednog od najvećih bošnjačkih i književnika Crne Gore da li ste ponosni na to?

Husein Bašić (1938- 2007) bio je jedan od najplodnjih stvaralaca iz redova Bošnjaka u Crnoj Gori. Književni opus Huseina Bašića (poezija, romani novelistika, publicistika, istraživački i antologičarski rad na sakupljanju i prezentovanju bošnjačkog lirskog i epskog stvaralaštva, svrstava ga u red neumornih pregalalaca za vrijeme njegovog časnog života. Bio je prvi pokretač i urednik časopisa ,,Almanah” koji i dan danas čuva tradiciju, istoriju, kulturu, jezik i foklor Bošnjaka u Crnoj Gori. Noseći u sebi jaku crtu rodnog Plava (Brezojevica) koji je bio česta inspiracija u svim njegovim djelima zapravo u samom centru svijeta Huseina Bašića je čovjek prije i iznad svega. Čini mi se da na najljepši način čuvamo i njegovo ime i kulturno nasljeđe i baštinu koju je on ostavio nama u nasljeđe.