Predsjednik Demokratske Crne Gore i doskorašnji predsjednik Skupštine Aleksa Bečić postao je zagovornik NATO integracija tek kada je potpisao sporazum sa Zdravkom Krivokapićem i Dritanom Abazovićem, kojim je zvanično ušao u vlast.

U sporazumu potpisanom 7. septembra, kojim je faktički formirana nova parlamentarna većina, navodi se ,,da će nova demokratska vlast u Crnoj Gori odgovorno sprovoditi sve međunarodno preduzete obaveze, jačati i unapređivati saradnju sa NATO savezom, ubrzano, potpuno i posvećeno realizovati sve reforme neophodne za punopravno članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji“.

,,POMIRITELJ“

Bečić je nakon potpisanog sporazuma kazao da je dokument potvrda da će nova vlast biti procrnogorska, proevropska i pomiriteljska.

– Ne da nema promjene spoljnopolitičkog puta, već ćemo da ga jačamo. NATO pitanje je završeno – rekao je Bečić nakon potpisivanja sporazuma.

Svoju sadašnju evroatlantsku opredijeljenost Bečić je ponovio i u intervjuu agenciji Mina i u govoru pred poslanicima 7. februara, u danu kada je smijenjen sa funkcije predsjednika Skupštine Crne Gore navodeći da je snažno za evroatlantsku budućnost Crne Gore.

No, kada se 2017. godine zbog nepovoljnih međunarodnih okolnosti i protivrječnih stavova tadašnjeg predsjednika SAD Donalda Trampa o proširenju, ,,lomilo“ da li će Gora ući u NATO, Bečić i njegova Demokratska Crna Gora su imali potpuno drugačije mišljenje i djelovanje direktno pomažući anti-NATO kampanju u Crnoj Gori, kroz zalaganje za referendum koji je bio glavni poklič protivnika Alijanse predvođenih DF-om.

– U Crnoj Gori je neophodno organizovati referendum po pitanju članstva države u NATO, kazao je 6. aprila 2017. Bečić, na prvoj izbornoj konvenciji opštinskih odbora Mladih demokrata za opštine Kotor, Budva, Herceg Novi i Bar odakle je saopštio da se poslanici te partije neće vraćati u Skupštinu.

Izjava Bečića je bila tada ,,prst u oko“ tadašnjim zalaganjima Crne Gore i zapadnih saveznika jer su u momentu njegove izjave završene sve procedure ratifikacije u svim državama članicama NATO, a referendum u tom momentu bi bio ruganje evroatlantskim saveznicima.

Bečić je tom prilikom poručio vlasti ,,da im bude jasno“, da je u programu Demokrata zacrtan referendum i tačka i jasno se opredijelio da je lično protiv članstva u NATO.

– Pa će se na njemu neki izjasniti protiv, kao što bih ja, ali u Demokratama ima i onih koji bi se izjasnili za. Međutim, svi smo do jednog za to da se ovo pitanje riješi na referendumu, jer nema tog političkog subjekta u kome bi se svi članovi izjasnili za ili protiv. Zbog toga je neophodno da se poštuje volja naroda i građanina kao nosioca suvereniteta. Mi služimo Crnoj Gori, mi smo sluge svog naroda, ali nećemo dozvoliti da Crna Gora bude bilo čiji sluga – naglasio je Bečić 4. aprila.

BOJKOT

Da je bio dosljedno protiv NATO-a, Bečić je pokazao i na Cetinju kada je parlament zvanično 28. aprila sa 46 glasova za ratifikovao Sporazum o članstvu u NATO.

Osim Bečića i poslanika Demokrata i Ura Dritana Abazovića je bojkotovala tu istorijsku sjednicu, uostalom kao i cijeli četvorogodišnji mandat.

Demokratska Crna Gora nije ni u svojim programskim objavama predvidjela članstvo Crne Gore u NATO.

– Crna Gora, preko svojih predstavnika u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, kroz niz usvojenih dokumenata, opredijelila se da bude dio regionalnih i međunarodnih sistema bezbjednosti, pa je, u skladu sa takvim svojim opredjeljenjem, kao prioritet, postavila svoj strateški cilj – da u najkraćem mogućem roku postane punopravni član NATO-a, Sjevernoatlantskog vojnog saveza. Istine radi, ovaj cilj najviših državnih organa ne nailazi na većinsku podršku građana Crne Gore. Naprotiv.

PROGRAM

– Prepoznavši tu namjeru, kako se navodi u dokumentu, Demokratska Crna Gora neće upadati u ovu perfidnu zamku, niti će, stavljanjem ovog pitanja u fokus svog djelovanja, doprinositi ovom planu ponovnog dijeljenja naših građana, od kojih se očekuje da zaborave na sve životne probleme sa kojima se svakodnevno suočavaju. Međutim, ljudi okupljeni u Demokratskoj Crnoj Gori ne mogu, a da ne primijete neukusno naglašene kampanje za dobijanje podrške za onu opciju koju ova vlast bezuspješno nameće već duže vrijeme. Zbog osjetljivosti ovog pitanja, posvećenosti najvišim demokratskim standardima, među kojima vrhovno mjesto zauzima „Vox populi – vox dei“, ali i sa prevashodnim ciljem poštovanja Ustava Crne Gore, Demokratska Crna Gora je nesumnjivo opredijeljena da se po ovom pitanju konsultuju građani putem organizovanja referenduma, na kojem bi se od njih tražio odgovor na jasno i nesugestivno postavljeno pitanje: „Da li ste za to da Crna Gora postane punopravna članica NATO-a?“ Odgovor na ovakvo postavljeno pitanje, koji bi (da li je uopšte potrebno reći) morao biti obavezujući za sve buduće državne predstavnike, bez obzira iz koje partije dolazili ili kakav apriorni stav imali prema njemu, utvrdi najpouzdaniji put za vođenje politike odbrane i bezbjednosti naše države – navodi se u programskom dokumentu objavjenom 2017. godine na sajtu Demokrata.