Sinoć je u Nikšićku, u sali Hotela Onogošt, održana akademska tribina „U spomen na Mirka Kovača“. Organizatori tribine su Fakultet za crnogorski jezik i književnost i Društvo prijatelja i poštovalaca Nikšića. O životu i djelu poznatoga crnogorskog i jugoslovenskog književnika govorili su Sanja Vojinović, Andrijana Mijušković i Maksim Vujačić.
Andrijana Mijušković predočila je detalje iz bogate piščeve biografije, ističući kako je potreba da se u crnogorskoj književnosti i kulturi naznači ime Mirka Kovača povezala organizatore ove tribine.
Maksim Vujačić je kao hroničar dragocjenosti nikšićke i uopšte crnogorske istorije, kulture i tradicije govorio o mjestu Nikšića u životu i djelu Mirka Kovača. Osobito je naglasio da njegov apel izrečen prije dvije godine da se prigodnim natpisom označi kuća u kojoj je živio Mirko Kovač još nije realizovan.
Centralni dio programa bilo je predavanje doktorandice Sanje Vojinović. Predavanje je naslovila: „Djelo Mirka Kovača u crnogorskoj književnosti“, a neki od segmenata saopštenih tokom predavanja su ovi: „Kao konstanta pripovjedačke poetike Mirka Kovača izdvaja se metamorfoza pisma kao jedna od odlika postmodernističkih pisaca kojima i sam Kovač pripada. Njegova potreba da mu je djelo drugačije od prethodnoga, čini ga posebnim i rijetkim među savremenim piscima prostora nekadašnje Jugoslavije. Iz te različitosti ipak do izražaja dolaze one konstante koje se prelivaju iz jednog djela u drugo. (…) Kao postmodernistički pisac, Kovač rekonstruiše istoriju, uzimajući samo segmente istorije, često one tragične prizore, simbolične činjenice koje su dopunjene imaginacijom i tako prikazane. Hoću reći: dokumentarnost je postupak, a ne književni pravac. (…) Iako su tri pisca (Kovač, Pekić, Kiš) svoja načela na početku svog književnog rada zasnivala na, ako ne istim, ono makar sličnim poetskim programima, svaki od njih ponaosob u daljem stvaralaštvu povlačio je svoja načela i viđenja književnog djelovanja koja su za to vrijeme bila izrazito politički obojena. Naime, etički imperativ koji su sva tri pisca postavila u svojim književnim djelima na početku svoga rada zasnivao se na negiranju, zapravo nećutanju pred političkim izazovima epohe kojoj su sva trojica pripadala. No, izuzev Mirka Kovača, Pekić i Kiš nijesu ostali do kraja dosljedni postavljenim ciljevima. (…) Skupa s Filipom Davidom, Kovač je uspostavio izvjesna poetička načela antitotalitarističke jugoslovenske književnosti koje su mogu podvesti pod jednu rečenicu: pisac mora na vješt i pametan način, duhovito i inteligentno, pisati o ovim našim propadanjima i lažima. ‟
Na tribini je bilo riječi o raznim segmentima Kovačeva djela, o motivima i jeziku njegovih romana. Takođe, istaknuta je važnost njegovog društvenog angažmana u borbi protiv diktature, protiv fašizacije društva i rata, a za slobodnije i za građansko društvo. Mirko Kovač traje kao velikan crnogorske književnosti i kao uzor za slobodne intelektualce u svim vremenima.
Fakultet za crnogorski jezik i književnost za narednu godinu priprema međunarodni naučni simpozijum o književnome stvaralaštvu Mirka Kovača.
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].