Nikčević za Dnevne: Potrošači se žale na skupu robu niskog kvaliteta, duplo kucane proizvode na kasi, zastarjele dugove

“ČESTE PREVARE PRILIKOM SVAKODNEVNE TRGOVINE”

Tokom protekle godine potrošači u Crnoj Gori su se žalili na veliki broj nepravilnosti koje su se najčešće odnosile na odnos cijene i kvaliteta proizvoda, nemogućnost plaćanja zastarelih dugovanja kod javnih usluga, neadekvatno pružanje usluga, ali i na brojne probleme sa kojima se svakodnevno suočavaju u maloprodaji, kazala je za portal Dnevne predsjednica Centra za zaštitu potrošača (CEZAP) Olga Nikčević.

„Potrošači se opravdano žale na mnogo toga. Mnogi imaju zastarjelih dugova i tu se stvari komplikuju. Prije svega, potrošači nijesu obavezni da plate dug stariji od dvije godine. Međutim, pružaoci javnih usluga prvo ih uslovljavaju da plate taj dug inače će biti isključeni sa mreže, što nije u skladu sa članom 41 Zakona o zaštiti potrošača.

Osim toga, pokreću postupke prinudne naplate bez prethodnog obavještenja potrošača, pa tako kao „grom iz vedra neba“ dobije rješenje o izvršenju na koje mora da odgovori u roku od pet dana. U praksi, često ne dobije rješenje, a izvršenje je već sprovedeno. Takođe, ima problema oko kvarova na vodovodnim ili elektro mrežama, a kompanije nerijetko to ne rješavaju na zadovoljstvo potrošača“, naglašava Nikčević.

Prema njenim riječima, potrošači imaju problema i kada su u pitanju garancije koje često nijesu ispoštovane.

„Opšti utisak je da je roba na tržištu lošeg kvaliteta. Na primjer, dešava se da kupe skup namještaj, a da on poslije godinu dana „ni na šta ne liči“. Kad se obrate prodavcu, njegov odgovor je da je prošlo godinu i da je to normalno. Ipak, ne možete svake godine da kupujete namještaj koji košta 1.000 ili 2.000 eura, što svakako nije normalno“, rekla je Nikčević.

Potrošač danas ne može bezbrižno da kupuje

Pored pomenutih problema, potrošači CEZAP-u skreću pažnju i na probleme sa kojima se suočavaju u maloprodajnim objektima, te se tako, kako navodi Nikčević, često dešava da budu prevareni prilikom svakodnevne trgovine.

„Uglavnom prigovaraju da su cijene često različite na rafu i na kasi, da se kucaju duplo proizvodi koji se kupuju ili se otkuca proizvod koji uopšte nijesu kupili. Prosto, potrošač ne može da uđe u radnju sa sigurnošću i bezbrižno kupuje“ napominje Nikčević.

Ona, međutim ističe da nije lako kontrolisati situaciju na terenu, s obzirom na to da je malo inspektora, a da je broj trgovačkih lanaca i asortiman robe u ponudi sve širi.

„Situacija je loša u megamarketima. Isti je broj inspektora u posljednjih deset godina, a svakog dana niču novi megamarketi i milion raznih proizvoda i to je nemoguće sve kontrolisati. Inspektor kada ode u kontrolu, ne može da kontroliše sve, a kada to radi po prijavi potrošača, takođe može da se desi da se situacija u međuvremnu promijenila, tako da se dešava da nepravilnost prođe nekažnjeno“, navodi Nikčević.

Najbolji način da se položaj potrošača poboljša je, kako naglašava, poštovanje postojećih zakonskih odredbi, ali i njihovo unaprijeđenje.

„Postoje propusti u zakonu i neki od njih će biti riješeni novim Zakonom o zaštiti potrošača čije je donošenje u planu. Prije svega, potrebno je dodatno usaglašavanje sa direktivama Evropske unije. Važeći zakon sadrži dobre norme, ali za njihovu implementaciju nijesu stvorene odgovarajuće pretpostavke pa one nijesu ni zaživjele u potrebnoj mjeri, kao što je npr. uključivanje vještaka u rješavanje potrošačkih sporova“, navodi Nikčević.

Projekat Fer sa potrošačem vraća vjeru u sigurnu trgovinu

Najveći doprinos poboljšanju položaja potrošača, kako kaže, mogu dati upravo trgovci.

Prepoznajući njihovu ulogu, CEZAP je nedavno pokrenuo projekat “Fer sa potrošačem” koji podrazumijeva dodjeljivanje sertifikata kao znak od povjerenja, ugleda i zagarantovane dobre prakse u odnosima sa potrošačima.

Naime, sertifikat bi dobile one kompanije koje nude dodatnu vrijednost u oblasti zaštite potrošača koji ispunjavaju odgovarajuće kriterijume u šest oblasti: zaštita bezbjednosti i zdravlja potrošača; primjena poštene poslovne prakse u oglašavanju i zaključivanju ugovora; odnosi sa potrošačima i rješavanje žalbi; zaštita ličnih podataka i privatnosti potrošača; edukacija i informisanje potrošača i savjesna i održiva potrošnja.

„Poslije Nove godine ćemo razgovarati sa svim zainteresovanim firmama. Mislimo da bi to bilo zaista dobro. Oni bi trebalo da ispunjavaju sve uslove koji su predviđeni da bi mogli da dobiju sertifikat “Fer sa potrošačem”. To se odnosi na svaku kompaniju koja nastupa na tržištu roba i usluga.  Sertifikat će dobiti kompanije koje nude jedan korak više u odnosu na ono što je zakonska regulativa, koje su spremne uvijek da izađu u susret potrošačima, i tako im garantujući da će njihove potrebe i zahtjevi biti zadovoljeni, a eventualni sporovi brzo riješeni. Na taj način se u praksi očekuje da će sertifikat pružiti veću zaštitu potrošačima, a samim tim i smanjiti potrebu za intervencijom organa za nadzor tržišta“, zaključuje Nikčević.