Premijer i ministar manipulišu neprovjerenim podacima

Miraš Dušević

Izjava ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića koju je slavodobitno ponovio i premijer Zdravko Krivokapić, da tzv. Maršalov plan podržava 85 odsto građana Crne Gore, nema utemeljenja u relevantnim istraživanjima javnog mnjenja koje rade organizacije i agencije koje se profesionalno bave opipavanjem pulsa građana.

Objašnjenje u Ministarstvu finansija i socijalnog stranja je da se ministar Spajić poziva na ankete koje su se mogle naći u određenim medijima, što je ministar Spajić i kazao tokom konferencije za medije sa predstavnicima MMF-a.

Međutim, u najmanju ruku je neozbiljno, ukoliko te podatke koriste državni zvaničnici kako bi promovisali svoje projekte. Nije poznat primjer da se u procesu usvajanja budžeta bilo koje države, njeni zvaničnici pozivaju na medijske ankete kao relevantne. One svakako mogu biti pokazatelj, ali nikako ne bi smjele da se predstave kao zvaničan podatak koji koristi bilo koji državni organ, a o ministrima i premijeru da se ne govori.

Istraživanje javnog mnjenja je usko stručna oblast, sa jasno predviđenim metodologijama i reprezentativnim uzorkom i/ili fokus grupama. Očigledno da ministar Spajić i premijer Krivokapić nemaju toliku podršku kojom se hvale, jer da je tako, uradili bi zvanično istraživanje iza kojeg bi stala organizacija koja ga je uradila. U suprotnom, manipuliše se podacima iza kojih odgovorno ne stoji niko.

Ono što posljednja zvanična istraživanja pokazuju upravo su suprotna od tvrdnji Spajića i Krivokapića, a to je da raste broj građana koji misle da se Crna Gora kreće pogrešnim putem. Istraživanje koje je sproveo Centar za građansko obrazovanje i Agencija Damar prije manje od mjesec dana pokazalo je da je, u ukupnom zbiru, porastao broj onih koji vjeruju da su tekuća kretanja pogrešna, pa ih je tako danas 45,9 odsto, u odnosu na 35,5 odsto od prošle godine.

“U odnosu na prošlu godinu, kada je 16,7 odsto ispitanika iskazalo pesimizam, ove godine 32,6 odsto smatra da će biti gore nego prije promjene. Mišljenje da će sve biti isto ima 32,7 odsto građana i građanki, a najvidljivija je promjena kod optimističnih – 23, 4 odsto građana i građanki smatra da nas očekuje bolja budućnost, što je pad u odnosu na prošlu godinu kada je 44 odsto bilo tog stava“, navodi se u istraživanju.