Moguć rast nezaposlenosti i „bježanje“ u sivu zonu

Vasilije Kostić

Ekonomski analitičar Vasilije Kostić preporučuje autorima programa Evropa sad da prihvate sugestije MMF-a

Međuuslovljenost i povezanost makroekonomskih varijabli (nezaposlenost, uvoz izvoz, produktivnost…) je naučno dokazan i postojan obrazac, pa bi bila potrebna visoka doza arogancije da se sugestije MMF-a ozbiljno ne razmotre. U suprotnom, opravdano bi bilo pitanje da li program ima drugačije ciljeve (političke, na primjer) od onih sa kojima se promoviše – rezonuje Vasilije Kostić

I ako se mnogo puta nijesam slagao sa ocjenama MMF-a o načinu konsolidovanja naših javnih finansija, koji je obično podrazumijevao visoku socijalnu cijenu, ovog puta se apsolutno slažem sa njihovim ocjenama o programu „Evropa sad“ i u potpunosti dijelim njihove stavove do najsitnijeg detalja – saopštio je ekonomski analitičar prof. dr Vasilije Kostić. On je kao i MMF potencirao da se osnovna i krupna manjkavost programa ogleda u povećanju zarada bez utemeljenja u produktivnosti, što može dovesti do porasta troškova za poslodavce i izazvati rast nezaposlenosti i „bježanje“ u sivu zonu.

Sugestije

– Ocjene su i vrlo instruktivne i bilo bi dobro da ih kreatori programa (ako već neće da odustanu od njega) ozbiljno razmotre i usvoje, naročito one koje govore o sistematičnom pristupu u pogledu koncipiranja, planiranja, implementiranja i, dodao bih, praćenja i kontrole koga, ma koliko bilo nevjerovatno, nema – kazao je Kostić Pobjedi.

Predstavnici MMF-a su u srijedu saopštili da podržavaju prioritete iz programa Evropa sad, ali su upozorili na rizike ako se sprovede odjednom, kao što su povećanje nezaposlenosti, rada na crno, inflacije i smanjenja konkurentnosti ukoliko povećanja zarada nijesu uparena sa rastom produktivnosti. Siugerisali su sprovođenje plana u tri faze kroz tri godine.

Kostić smatra da je fazna realizacija programa od suštinskog značaja i ukazuje da je ona standard u sprovođenju reformskih zahvata, pa sama činjenica da je postojala potreba da se dâ takav savjet dovoljno govori o sistematičnosti pristupa ovako ozbiljnom pitanju.

– Uvažavajući navedene sugestije, kreatori programa bi bili u poziciji da bolje upravljaju rizicima i time bi stvorili, kakve takve, preduslove za blagovremena prilagođavanja, odnosno korekcije, za kojima će sasvim sigurno biti potrebe ukoliko se program pokrene – rekao je Kostić.

Zarade

Podsjetio je da je ranije, kao i MMF, potencirao da se osnovna manjkavost programa (iz koje proizilaze svi drugi rizici) ogleda u povećanju zarada bez utemeljenja u produktivnost rada.

– Zbog toga što produktivnost rada uz stopu povrata na investicije određuje održivi nivo rasta zarada odnosno standarda građana. Ukoliko se, makar dijelom, ne uvažava ova zakonitost, unosi se ozbiljna neizvjesnost u sistem, odnosno rizici postaju značajni. Posljedica vještački izazvanog rasta zarada (nezavisno od produktivnosti) povećava troškove rada za poslodavce što, očekivano, može izazvati rast nezaposlenosti i shodno tome „bježanje“ u sivu zonu – upozorio je Kostić i dodao da uz to inflacioni pritisci rastu, naročito sada kada su globalno poremećeni lanci snabdijevanja i smanjena proizvodnja roba i usluga, što sve zajedno utiče na pad konkurentnosti privrede.
To, navodi, dalje utiče na rast uvoza i zaduženosti, dovodi do ekonomskog usporavanja, smanjenja prihoda države i opština, te standarda građana.

– Dakle, postoji ozbiljan rizik da efekti programa budu suprotni od očekivanih. Ne kažem, niti kaže MMF da će se ti rizici sigurno realizovati, ali se o preuzimanju rizika odlučuje, pored ostalog, i na osnovu stepena vjerovatnoće njihove realizacije – kazao je Kostić.

Navodi da tvorci programa ne bi smjeli da zanemare ili ignorišu te argumentovane primjedbe i sugestije, tim prije, što su nesporne, a rizici o kojima govore evidentni i prisutni.

– Međuuslovljenost i povezanost makroekonomskih varijabli (nezaposlenost, uvoz izvoz, produktivnost…) jeste poznat naučno dokazan ekonomski obrazac sa izvjesnim varijacijama, ali u osnovi postojan tako da bi, dozvoliću sebi da kažem, bila potrebna visoka doza arogancije, pa da se o njemu ne razmisli i ove sugestije ozbiljno ne razmotre. U suprotnom, moglo bi se opravdano pitati da li program ima drugačije ciljeve (političke, na primjer) od onih sa kojima se promoviše i koji imaju prevagu nad ekonomskim, odnosno društveno opravdanim – istakao je Kostić.

On smatra da se osnovni rizik programa Evropa sad, iz koga proizilaze ostali rizici, ogleda u obezbjeđenju dovoljnog iznosa budžetskih prihoda za „neutralan fiskalni uticaj“ (smanjen iznos doprinosa i poreza s jedne i obezbjeđenja istog iznosa sa druge strane).
– To bi značilo da se u suprotnom otvaraju mnoge neizvjesnosti i da ukupni rizik u sistemu značajno raste. Razumljivo, iz toga slijedi da je svaki segment fiskalne politike od izuzetnog značaja, može biti značajniji nego do sada – kazao je Kostić.
Ukazao je da akcizna politika na duvan, gorivo i ostalo u „novim“ okolnostima dobija na značaju.

Akcize

– Stoga akcizna politika mora da bude instrument stabilizacije javnih prihoda, a nikako destabilizujući element, što se može lako desiti ukoliko ne bude pažljivo kalibrirana, jer presudno utiče na formiranje cijene akciznih proizvoda – naglasio je Kostić i podsjeća da pažljivo kalibrirana akcizna politika čini značajan izvor budžetskih prihoda, a ukoliko to nije, budžet lišava značajnog prihoda, dodatno potencira sivu ekonomiju (raste šverc), ozbiljno utiče na poslovanje kompanija iz legalne sfere, doprinosi odlivu sredstava na uvoz .

– Takvih primjera je već bilo 2018. godine, kad su akcizna zahvatanja bila nesrazmjerno visoka. Dakle, rast cijena duvanskih proizvoda generisan značajnim povećanjem akciznih zahvatanja izvjesno može rezultirati smanjenjem budžetskih prihoda po tom osnovu a ne njihovim rastom jer poslije određene tačke povećanja cijene akciznih proizvoda poreski prihodi bilježe pad, a ne rast – kazao je Kostić i dodao da su posljedice višestruke, a jedna od glavnih je pogoršanje zdravstvenog stanja populacije, a ne poboljšanje kako se želi, jer pušači ne ostavljaju duvan zbog povećanja cijena već vrše preraspored svoje potrošnje na štetu ostalih egzistencijalnih proizvoda.

– Dakle, sa akciznom politikom treba biti posebno obazriv sa obzirom na njen uticaj na živote građana – zaključio je Kostić.

Predlogom budžeta je predviđena implementacija poreskih reformi, predstavljenih kroz program Evropa sad, kojima se predviđa povećanje minimalca sa 250 na 450 eura, smanjenje poreskog opterećenja na rad, ukidanje doprinosa za zdravstvo. Predviđen je rast plata svih zaposlenih od 17 odsto u prosjeku. U skupštinsku proceduru dostavljeni su i prateći prijedlozi zakona.

pobjeda