Zoran Piperović
Ponedjeljak, 18.10.
15:30 h
Treći put u pet dana idem kod frizera. I nemam sreće. Ili šiša nekoga, ili je otišao do pošte.
A, meni je, kao, prijeko potreban.
Baš.
I da čitalac nema dilemu. Jedan sam od onih koji se može očešljati peškirom.
I tako. Već godinama.
16 h
Jeo sam za ručak japrake.
A onda je zvala Ana i kazala … deda, napravila sam japrake, da ih donesemo ja i Vuk ?
Tako su nam Turci, osim duha, riječi i običaja, ostavili još ponešto.
Da nijesmo praznog stomaka.
18 h
Dokonost rađa i naviku interesovanja za stvari u realnom životu koje čovjeka baš i ne dotiču. Šta više. Ne interesuju. Ali, radoznalost je ta koja ruši mnogo toga u svakodnevnici.
Kao neko prosječne pameti, ne mogu da dokučim na čemu opstaje ova Vlada.
Sistem (sektor ) bezbjednosti u državama krhkih vlada, skoro niko i nikad ne pominje.
To je stijena, od koje su talasi, i najjači , udaljeni.
Ovdje, i to, ne da ne valja, već je “protiv” politike Vlade.
Zamislite relaksiranost premijera za sve životne brige građana.
Ima li većeg komoditeta .
Doduše, harmoniji i blagostanju smetaju šef policije. I ministar unutrašnjih poslova.
Te sreće.
18:24 h
Aoooo. Pjeva se himna ispred Vlade Crne Gore. Prosvijed.
I čujem našu himnu. I dio prisutnih kako pjeva …. i sramotnee vašee klancee.
Pa, ponovo vratim snimak.
Da ne pomislim da buncam.
Srijeda, 20.10.
00:45 h
Htio sam da prokomentarišem dvije stvari. Opširnije. Onda sam odustao. Prosto, ne vrijedi. Živimo vrijeme koje nema apsolutno veze sa istinom, elementarnim moralom, zdravom pameti.
Opasno je društvo gdje je sve normalno. A, najviše kada se očita apsurdnost, laž, spinovanje, drskost, nevaspitanje, histeričnost u ispoljanju stavova , nekompetentnost, zavisno iz kojeg se ugla ( crnogorskog, srpskog) gledaju kao podvig.
Kao primjer koji treba da rodi pristaše.
Odustajem.
Čovjek svoje vaspitanje i intelekt ne treba da izlaže vjetru koji neće zapamtiti da ih je pokrio smrtonosnom, primitivnom prašinom.
Ali , dok pati, pamet i intelekt će se tog vjetra sjećati.
18:36 h
Trebao je moj patrijarh Porfirije, da se, dok je bio u posjeti Sarajevu, pokloni u centru tog grada, sjenima ubijene djece tokom njegove opsade.
Značilo bi.
Svima.
20 h
Napisao sam. Odavno. Da je kod nas sve što se desi – neizbježno.
Tako gledam i na monstruozni događaj u Nikšiću. I ubistvo hrabrog radnika Mrdaka.
Tragedija.
Još je veća kada se neizbježno – nikada ne dogodi.
Ako čitaocu nije jasno, da objasnim.
Kod nas, sve što se dogodi, moralo je da se dogodi.
A što mora da se desi – nikada se ne dogodi.
Četvrtak, 21.10.
15:10 h
Sinoć sam se iznova uvjerio. Bog mi je mnogo toga dao. Nešto je od toga trebalo da ostavi za drugoga.
A meni to nadomjesti malo izdašnijim poklonom u vidu vedrine lica po kojoj bi mogao čak i da se prepoznajem.
Subota, 23.10.
11:37 h
Savijeni u jednoj bijeloj, magličastoj masi , oblaci nalegli duž cijele Sozine, planinskog lanca Rumije.
Prolazim pored crmničkog polja izgubljenog u magli iz koje proviri poneka kuća.
Niz sutormansku stranu pažnju mi, iako vozim, odvraća brzi, boje pepela, oblaci koji nalijevaju kišom taj predjeo.
Bajkovita slika najljepše crnogorske nahije.
Zemlje junaka, vojskovođa, bundžija, prznica, vinogradara .
Zemlje žena-ljudi.
15 h
Sreća sama po sebi ne traži ništa više. I ona je uvijek bez neke želje.
Zato sretan čovjek, ostaje bez prohtjeva. Što ga zbunjuje. I onda je, iznova nesretan.
Stoga, samo je siromah sretan.
On želi parče hleba.
17 h
Ko je gledao na gradskoj, podgoričkoj TV, najavu o zločinačkoj pljački i ubistvu u Nikšiću trebao je da ima granitni želudac.
Ko ono smišlja?
Ko ima toliko zla u sebi?
Ko u onome traži poentu?
Kako na ono reaguje prosječan građanin?
Mozak mi je stao.
U pomoć !
18:47 h
Uredno sam stavio dovoljnu količinu ulja u tiganj. Bez nekog iskustva ocijenio sam kad mogu da položim ikru, kako se u Ulcinju još zove butarga, od jutros ulovljene skakavice ( jesenke).
Onda sam izašao da gledam oblake iznad mora. I tako ih pušeći, gledao, gledao…
Dim je zakuljao iz kuće.
Svježa ikra završila je ispod japanske jabuke u bašti. Naći će je ko treba.
Dim još izlazi.
Skuvaću kafu.
20:10 h
Kada političari nauče da ih logika mora natjerati da odrede kurs, promjene ga , nađu uz njenu pomoć neki pravac promišljanja , neće se iznenađivati. Neprijatno.
Gdje se logika isključi, inat nastupa. I tu politika prestaje.
Još kada bi je crnogorski političari koristili sa istorijskom analogijom, ne bi im kraja bilo.
Smisao logike je da natjera čovjeka na nešto.
22:40 h
Gledam mjesec između nekoliko nevelikih oblaka , koji ga očas, dolazeći sa juga prekriju , pa ga ponovo ostave na miru.
Mačka oblizuje konzervu tunjevine koju sam joj velikodušno servirao, plava barka na ivici trotoara, danas donešena, daleko od mjesta sopstvene svrhe, djeluje tužno, napušteno, plitki talasi ne odašilju zvuk.
More se uvuklo u mrak.
Odlican tekst!
Advokte, ne odvajaš se od sekretara Vujoševića i sekretar od tebe po Iljtonu. Srijeće te li bračni par Tarzan i Džejn? 😁🙃
Zoran kao Dostojevski na gubilištu. Bijes i agresivnost. Ne plaši se zadnje ure. I Zoranu je pročitana nova presuda. Dostojevski, umjesto strijeljanja je dobio četiri godine. Zoranu je presuda pero da piše. Doživotna presuda! Kao i Dostojevskom, i u Zoranu je unutrašnja borba. Otad su u njemu dvojica: Zoran, hrišćanin, Srbin, smjeran… i Zoran buntovnik, revolucionar sa viškom onoga što mu Bog ostavi…a od tog viška glava ne boli…
More se uvuklo u mrak.
Genijalno, Zorane !
Uvijek nas uvučeš u magične beskraje svojem pisanjem i moćno lijepom dušom u kojoj taj beskraj caruje.
Umotana u lišće ove jeseni Crna Gora između dva svijeta- izmišljenog i onog na koji nas ćeraju.
A kod nas je kako rekoste -sve što se desi neizbježno.
Najgore je što smrt najlkaše stiže u ovom jadu od ljudi i vremena koje će se po zlu pamtiti.
Blago mačkama, njih se sjete poput Vas sa konzerovom tunjevine da ih obradujete.
Što ćemo sa siromašnim a sve ih je više.
Ne propuštam redove Vaše i kad prešim i kad imam goste, i kad se ne slažem sa mišljenjem i konstatacijama pojedinim. Poštenje se lako čita!
Lijep bokeški pozdrav Vam šaljem.
Piperu….vidje li kako je u Niksicu..Milutin Simovic dao gol u 90tom minutu.
Mjesečina, magla, oblaci, dim … I Kalamaiti koja sigurno jaše kroz noć 😇😇
Graniti su u glavama DPSa i jataka. Jer, kada nemaš ni jednu pravu ideju, onda imaš samo opasnu ideju.
Logika je odavno napustila politiku . Pogubno huškanje postaje jedini princip , tamo gdje su svi ostali principi zamrli.
Srećom, desi nam se i poneki rijedak incident logike i principa, poput tebe, Piperu.
bravo..
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].