Iako seizmolozi kažu da Balkan skoro ne očekuju razorniji potresi nakon onog koji je zatresao Petrinju, opasnost ipak postoji, ali za 10 do 15 godina.
Kako piše Blic, nedavni ponovni zemljotresi kod Petrinje, Dubrovnika i u Albaniji dokaz su da seizmička aktivnost na ovom području ne prestaje.
Iako stručnjaci umiruju riječima da u skorije vrijeme ne treba očekivati jače potrese od onog petrinjskog od 6,3 stepena po Rihteru koji je zatresao cijeli region, seizmolog Slavica Radovanović objašnjava za Blic da se ne može predvidjeti gdje će biti sljedeći potres koji svakako na tom području neće odstupati od trenda pada jačine, ali nam, kako predviđa, predstoji i trend buđenja, tako da u narednih 10 do 15 godina možemo očekivati zemljotres vrlo velikih magnituda na nekom drugom prostoru Balkana.
“Hrvatska ne bi trebalo da očekuje jači zemljotres od onog iz decembra niti bi to trebalo da se desi u blizini. Tek poneki će možda štrčati po svojoj jačini, ali neće prelaziti najjače zabilježene magnitude na tom području. Ipak, taj zemljotres je bio dokaz da je počeo ciklus jakih zemljotresa na prostoru Balkana. To je nepovratni proces i svjedoci smo da je seizmička aktivnost na Apeninskom poluostrvu imala nekoliko snažnih italijanskih zemljotresa. Mi seizmolozi smo tada rekli da će se sigurno preliti ta seizmička aktivnost na prostor Balkanskog poluostrva, gdje dugi niz godina nije bilo najjačih zemljotresa, a naročito u tom primorskom dijelu gdje je posljednji bio u Crnoj Gori 1979. godine. Nakon toga 2019. dogodila se Albanija koja, takođe, dugo nije imala jakih zemljotresa. Onda je započela seizmička aktivnost kod Zagreba, da bi kulminirala kod Petrinje”, istakla je ona.
Kaže i da je jako teško predvidjeti koje će biti novo žarište, ali napominje da postoje prostori i u Makedoniji, i u Bugarskoj, i u Rumuniji, pa i u istočnoj Srbiji, u kojima mogu da se dogode jaki zemljotresi, a dugi niz godina nisu.
“Pored Kraljeva i Mionice, naši najjači zemljotresi su bili u Rudniku, Svilajncu i Lazarevcu. Treba pratiti seizmičku aktivnost jer svaka situacija u kojoj se desi jak zemljotres za kojim ništa ne slijedi samo svjedoči u prilog tome da se seizmička energija skuplja”, zaključuje Slavica Radovanović.
Veći dio zemljotresa koji se svakodnevno dešavaju u Srbiji su samo instrumentalno registrovani i čulno ih ne možemo nikako osjetiti, ali ipak postoje žarišta gdje mogu da se dese jaki potresi.
“Seizmička aktivnost je stalna. Što se tiče zona koje su generisale jače zemljotrese kroz istoriju su Kopaonik, Rudnik, te gnjilanska zona i potez prema Makedoniji. Takođe i dolina Morave, te dio od Kraljeva do Kragujevca. Najjači zemljotres u Srbiji vjerovatno je bio onaj u Lazarevcu iz 1922. godine. Kažemo vjerovatno jer instrumentalna seizmologija tada ipak nije bila na ovom nivou”, kažu za Blic stručnjaci u Republičkom seizmološkom zavodu.
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].