40-ta godišnjica kotorske klape “Karampana”

„Mnoge su klape pjesmama darivale ovaj čudesni, stari Kotor, ali niko nije tako autentično, vokalski sigurno i bravurozno, pjevao ovome gradu i njegovim ljudima kao klapa “Karampana“

Gornji prigodan tekst je napisan u programu koncerta „Veče klape Karampana“ pod nazivom „Teku vode Karampane“ prigodom obilježavanja 20 godina postojanja klape.

Koncert je bio održan u Koncertnoj dvorani crkve sv. Duha u Kotoru, 16. 12. 2000. godine u 20 sati.

Planirali smo obilježiti 21. 11. 2020. godine 40 godina od osnivanja klape, ali nas je u tome omela pandemija koronavirusa.

Ako bude prilike to ćemo uraditi čim se situacija promjeni na bolje, promocijom DVD-a sa snimljenim pjesmama od prije 20 godina i prigodnim albumom-brošurom.

U Kotoru, gradu od kamena, bogate povijesti, bogate kulturne baštine, umjetnosti, tradicije i ljepote prije 40 godina tj. godinu dana iza katastrofalnog potresa od 15. 04. 1979. godine osnovana je od grupe entuzijasta klapa “Karampana“-Kotor.

Od tada do danas smjenjivali su se u klapi razni pjevači koji su uz druženje i pjesmu htjeli ispuniti svoj svakodnevni ponekad i monotoni život u našem gradu Kotoru.Klapu je ponekad pratio i tamburaški orkestar, a repertoar pjesama uz dalmatinske i bokeljske pjesme su bile i uglazbljene pjesme iz unutrašnjosti naše republike.

Klapsko višeglasno pjevanje porijeklom iz Dalmacije rašireno je po cijeloj, istočnoj obali Jadrana. Boka Kotorska je bila sastavni dio istog kulturnog kruga skoro cijelu svoju povijest, pa se tako taj način pjevanja, njegovao i kod nas. Čisti harmonijski odnosi višeglasnog pjevanja, odraz su mediteranske kulture tj belkantističkog pjevanja. Za klapu su se vazda birali pjevači lijepa glasa i dobrog sluha da bio uživali u pjevanju i obogatili kulturni život svoga grada. Klapa „Karampana“-Kotor je kroz cijeli svoj period aktivnog rada sve do prije 10 godina pjevala bez glazbene pratnje „a capella“ ili sa tamburaškim orkestrom.

Osim lijepa glasa i dobrog sluha pjevači su se udružili i formirali klapu i zato što su prijatelji, da bi se povezali u društvo koje će uz pjesmu i ponekad uz „iće i piće“, provesti lijepe trenutke u svom gradu, ili na gostovanjima u zemlji i inozemstvu.

Klapa “Karampana je punih 30 godina, kada nas je zauvijek napustio naš voditelj prof. Nikola Gregović, bila neizostavni dio kulturnog miljea grada Kotora, a i dio turističke ponude grada.

Klapu „Karampanu“-Kotor je osnovao i kraće vrijeme vodio tadašnji glumac i direktor Gradskog pozorišta u Kotoru Ivan Begu, zajedno sa prof. Nikolom Gregovićem. Zbog zauzetosti Iva Begua, rad sa klapom je preuzeo prof. Nikola Gregović, koji je klapu vodio do 2010 godine. Prvi pjevači klape su bili Momčilo Milošević prvi tenor, Branko Marković, Anton Katelan i Tomislav Mizdrak drugi tenori, Mario Grgurević bariton i Branko Paljušić i Mario Janković bas.

U klapi su pjevali kraće ili duže vrijeme i Mića Milić i Marko Đučić prvi tenori, zatim Lado Vuković, Ivica Mirošević, Dragan Vujošević, Joško Moškov i Vasko Todorović, kao i Vlado Kažanegra, Aleksandar Stanišić, Božo Grgurević, Duško Vavić, Branko Radulović, Tonći Vukičević, Smiljan Bijelić,Tripo Mrković, Mato Brguljan i Saša Đemail, kao i Vicko Kamenarović, Branko Vuković i Zoran Stanišić.

Sastav koji je pjevao najduže, a neki od početka rada klape, sačinjavali su pjevači: Momčilo Milošević prvi tenor, Branko Marković, Tomislav Mizdrak i Rajko Krivokapić drugi tenori, Budimir Popović bariton, Andro Saulačić bas-bariton i Đuro Menzalin bas.

Kao što sam rekao punih trideset godina (1980-2010) klapu „Karampana“-Kotor vodio je prof. Nikola Gregović.

U sklopu klape je osnovao i tamburaški orkestar “Nokturno“-Kotor. Već 1982. godine klapa je snimila LP ploču i audio kasetu, a 20 godina postojanja obilježen je video snimkom koju je uradila RTVCG. Pod njegovim vođstvom klapa se sedam puta takmičila na uglednom Festivalu klapa u Omišu, od kojih dva puta u finalu. Klapa je snimala emisije za nekoliko televizijskih centara i nastupala u više gradova bivše Jugoslavije. Učestvovala je i na Festivalu klapa u Perastu. Osim po gradovima bivše nam zemlje, nastupala je u Mađarskoj (Segedin) i Austriji (Grac). U lijepom sjećanju je ostao nastup klape u krasnoj, baroknoj dvorani Sabora prigodom bratimljenja Kotora i Segedina-Mađarska.

U Grazu-Austrija gradu kroz koji teče rijeka Mura, klapa je pjevala 2003. god. Upravo te godine je Grac bio Europska prijestolnica kulture. Klapa je imala dva nastupa. Prvi nastup je bio u povijesnom središtu Graza koje je upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi, i to na glavnom gradskom trgu ispred Gradske vjećnice koji je bio potpuno ispunjen posjetiocima. Drugi nastup je bio u prekrasnoj velikoj franjevačkoj crkvi, za vrijeme mise posvećene mornarima našeg primorja poginulim u Prvom svjetskom ratu.

Domaćini su nas slijedećeg dana poslije obilaska grada poveli na ručak. Ručali smo u prekrasnom restoranu, u alpskom stilu u šumi sa pogledom na divnu štajersku dolinu. Da bi nam boravak bio još ugodniji, vlasnik restorana je poslije ručka počeo pjevati na “alpski” način-jodlanjem. Jodlanje je način pjevanja sa brzim i uzastopnim izmjenama visine tona. Mi smo se oduševili, jer smo prvi put taj način pjevanja čuli uživo. Kada je on završio mi smo htjeli da i on nas čuje, pa smo zapjevali dvije-tri dalmatinske pjesme. On se iznenadio i oduševio, jer nije imao pojma da su mu gosti restorana članovi vokalnog sastava.

Klapa je nastupala i u Sloveniji i to u Frankolovu i na glavnom gradskom trgu u Celju. Tom prigodom su nas zvali  da otpjevamo nekoliko pjesama na RTV Celje.

Godine 2010. prof. Nikola Gregović je sa klapom pripremio koncert povodom 30 godina rada klape, ali nas je nažalost malo prije koncerta zauvijek napustio. Koncert je ipak održan zajedno sa mandolinskim sastavom, ali kao omaž našem voditelju Nikoli Gregoviću, u sklopu Međunarodnog festival klapa u Perastu.

Zadnjih desetak godina klapa je manje nastupala, ali se vrlo radoodazvala ovog ljeta u dva navrata u Perastu i Kotoru prigodom omaža 10 godina od smrti našeg dugogodišnjeg voditelja prof. Nikoli Gregovića.

Nadam se da će se uskoro pojaviti neka nova muška klapa mladih (jer ženskih klapa ima) i nastaviti tradiciju klapskog pjevanja u našemu gradu.

Andro Saulačić