Obrađene su 22 lokacije, na kojima je determinisano 111 različitih biljnih vrsta. Stabla su svrstana u četiri kategorije, najbolja obuhvata svega 92. S obzirom na to da ima kompostanu Kotor je izradom katastra zaokružio proces održivog upravljanja javnim zelenim površinama
U priobalnom zaštićenom području Kotora evidentirano je 1.946 komada biljnih vrsta, a najviše su zastupljene oleandar, palma, pitospor, magnolija, čempresi. Ti podaci su navedeni u Katastru javnih zelenih površina Kotora koji obuhvata 5,9 hektara i prvi je te vrste u Crnoj Gori, a izrađen je zahvaljujući projektu “Zelene površine – zelena kultura grada“. PRAKSA Rukovodilac stručnog tima, pejzažni arhitekta Jelena Franović, kazala je da su obrađene 22 lokacije, na kojima je determinisano 111 različitih biljnih vrsta. – Stabla su svrstana u četiri kategorije, najbolja kategorija “A“ obuhvata nažalost svega 92 stabla, dok kategorija “R“ obuhvata čak 321 stablo koje je u jako lošem stanju i koja se moraju ukloniti, a radi se najviše o palmama u Risnu – rekla je ona.
Izvršni direktor NVO Eko centar “Delfin“ Žarko Radulović, naglasio je da je to podstrek da se nastave aktivnosti u ovoj oblasti. – Urađen je ogroman posao, u dokumentu za svako stablo pojedinačno postoje svi podaci, tj. za skoro 2.000 stabala – kazao je Radulović. Projekt asistent Ljilja Radunović vjeruje da će katastar biti primjer dobre prakse za ostale opštine u Crnoj Gori. – Ako uzmemo u obzir da Kotor ima i prvu kompostanu u Crnoj Gori u kojoj proizvodi kompost koji služi za oplemenjavanje javnih zelenih površi
na, sad možemo da kažemo da je, sa ovim dokumentom, prva opština u Crnoj Gori koja ima zaokružen proces u oblasti održivog upravljanja javnih zelenih površina – kazala je Radunović. Katastar javnih zelenih površina Kotora će omogućiti opštini da ima sistemsku politiku za održivo, kvalitetnije, efikasnije i ekonomičnije održavanje postojećih javnih zelenih površina priobalnog zaštićenog područja na kojem je 11 mjesnih zajednica sa oko 15.000 stanovnika. Taj dokument postaće dio poslovnog sistema javnih preduzeća i institucija koje se bave javnim zelenim površinama grada, Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora i Komunalno doo Kotor, a poslužiće i autorima PUP-a Kotora za dio generalnog urbanističkog rješenja jer se sada tačno zna status zelenih površina, kvalitet, broj i ostali podaci.
Projekat je organizovala kotorska NVO Eko centar “Delfin“ i Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora, kroz Regionalni program lokalne demokratije (Reload), koji finansira Evropska unija, a implementira Program Ujedinjenih nacija za razvoj. Dokument je juče i zvanično predat predstavnici Direkciji za uređenje i izgradnju Kotora na korištenje, arhitekti Milani Andrić. Ona se zahvalila cijelom timu na tom dokumentu, koji će kako je istakla, biti dobra baza kako bi mogli što kvalitetnije i bolje obavljati posao.
PODACI Koordinator, prostorni planer Saša Karajović kaže da je vrlo bitno što se sada tačno zna čime gazduje Direkcija, koja je tim dokumentom dobila pregršt podataka. On je podsjetio da su članovi stručnog tima bili inženjeri pejzažne arhitekture, hortikulture i šumarstva, te arhitekta Jelena Franović, dr Milić Čurović, Igor Mamula, mr Željka Čurović, Vesna Pavić Mamula i Viktorija Nikolić. Kroz ovaj projekat urađeno je i geodetsko snimanje svih javnih zelenih površina, a taj posao radila je firma Lend mont.
Iv. K.
Pobjeda
Sprdnje ove. U državi gdje je nemoguće preživjeti od mjesečne plate za posao koji obavljaju , posegnulo se za javnim radovima i javnom nabavkom od strane onih koji su bliži državnoj i opštinskoj kasi. Opština već treću sezonu dočekuje sa uništenim zelenilom pa se moramo stidjeti od turista koji svojom greškom dodju da ovdje provedu ljetnji odmor. Kupališni turizam nam je jedina šansa da nešto zaradimo ali nikoga od nadležnih nije za to briga. Koplja se lome oko luke Kotor i ko će od te nesretne luke više zakučiti u privatni džep.
Na kraju se zbog luke raspade i vladajuća koalicija.
Zaboravili su pri tom da se od kruzera nema neke zarade jer gost jede , pije i spava na brodu.
“Umovi” iz kotorskog urbanizma redovno projektuju hotele na samoj plaži. Onda se čude zašto propadaju “Fjord” i “Teuta” ?? Pa ko će ti doći ljetovati u mjesto bez poštene plaže? Onu plažu koju si imao uništila je gradnja hotela.
Osim toga tim ruglima od hotela na samoj obali obezvrijede i sve gradjevinske terene iza hotela jer im zatvore pogled na more. Zar nikada nisu vidjeli sliku Rio de Janeira koji je primjer urbanističkog rješenja primorskog grada?
Podgoričke vandale da i ne spominjemo koji u opštini otimaju sve najbolje lokacije i dijele ih “zaslužnim” gradjanima i gradjankama. Pravo je čudo da je Kotor opstao na listi UNESCO baštine.
Kao kruna svega tu je i slavni sud od kojeg ne smiješ niti jednu ruševinu obnoviti jer ako je takneš odmah će ti se na glavu sručiti nekoliko tužbi i početi će te ganjati armija kotorskih advokata.
Svi zakoni su upereni protiv potencijalnog investitora a u korist devastatora.
Kada su se palme sadile ( npr. onih 88 za mašala Tita oko hotela Teute ) bilo je entuzijazma i patriotizma. Akcijom zasadjivanja rukovodio je direktor osnovne škole u Risnu a djaci su ga slijedili.
Sada nema entuzijazma ni patriotizma. Kroz ovakve političare ljudi su vjerovatno i zemlju zamrzili. Mladi sa Balkana većinom sanjaju o odlasku.
A vi koji vodite ovu opštinu neka vas sram bude od vašega nedjela koje bezuspješno pokušavate zamaskirati nekim šarenim brošurama prepunim nekih futurističkih slika u stilu : ” Future is ours comrade ” …
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].