Turistička i ekonomska komponenta kruzing turizma s jedne, i infrastrukturna nespremnost Kotora sa druge strane, za dolazak još većeg broja putničkih brodova ovoga ljeta i najavljenih „grdosija“ i njihova štetnost po biodiverzitet u zaliv, dilema je koju struka još nije riješila.
Ovo pitanje dugo muči naučne radnike u Institutu za biologiju mora, kako je kazao za Skala radio dr Mirko Đurović, direktor ove institucije.
Dugi niz godina se bezuspješno pokušava ostvariti komunikacija sa Lukom Kotor oko monitoringa tipa uticaja kruzera na živi svijet u moru, koji bi pokazao koja je glavna prijetnja, koja je to mjera, gdje kruzeri prave najveću štetu i da li je to voda ili vazduh, kazao je Đurović.
Ono što je sigurno i što svima treba prvo biti na umu, je bezbijednost kruzera u zalivu i tu nema kompromisa.
Đurović podsjeća da Institut nije zadužen za pomorska pitanja, ali struka apsolutno treba da kaže kolika je bezbijednost ulaska, izlaska i okretanja brodova u zaliv.
Ono što sa sigurnošću tvrdi naš sagovornik je štetnost sidrenja kruzera u dijelu gdje se oni vežu na potezu od Instituta prema starom gradu.
„Taj dio je, možemo slobodno reći, jedno pusto ostrvo, jer gdje god je sidro bačeno sa njim je povučen živi svijet sa morskog dna i tako je, manje više uništen. Tu nema dileme, jer bukvalno dolazi do fizičkog kontakta. Postoji, naravno, i period njegove obnove, ali je problem što ne postoji definitivno stručna informacija o uticaju sidrišta na žive organizme u moru“, objašnjava dirtektor Instituta za biologiju mora.
On takođe naglašava i problem zagađenje vazduha koje je veoma karakteristično posebno kada imamo temperaturne inverzije, pa kad dim od kruzera ne može da prođe u gornje slojeve vazduha.
Tada se napravi film, odnosno sloj od aero zagađenja i to je nešto što iziskuje rješenje.
Institut za biologiju mora i Pomorski fakultet imaju i ljudske i tehničke kapacitete da, prija svega, luci Kotor ponude usluge monitoringa u dijelu zaštite mora, tvrdi Đurović.
On je kazao da su ova pitanja posebno interesovala stručnjake iz UNESCO-a koji su nedavno bili na sastanku održanom u Institutu sa predstavnicima Luke i Fakulteta za pomorstvo.
“Turizam svakako mora da se razvija, ali je najvažnije da se nađe mjera održivosti. Venecija i Dubrovnik su u posljednje vrijeme dosta restriktivno pristupili ovoj problematici”, kazao je on.
Na pitanje Skala radija da li od kruzera i njive buke stradaju poriodice delfina, po kojima je Bokokotorski zaliv takođe prepoznatljiv i u kome su delfini atrakcija za turiste, Đurović je odgovorio da bi i morska buka bila segment pomenutog monitoringa.
On je rekao da buku ne stvaraju samo kruzeri već i veliki broj plovila koji tokom ljeta krstare zalivom.
Nekome dozvole za skolje,na drugu stranu dozvole za noselnje oruzja,ono izafjr na isto..ko zna sto stoji iza tih uzgajaca i cuvara suma !!!Sve vas pratimo,mozzete bjezat izz stranke u stranku !!!
Pozdrav. Iz svakodnevnog iskustva kazem cim kruzer prodje ribe nema , tek od Sv. Matije pocinje da grize. Taj vestacki kurenat sto brod stvori, buka motora ko ce je znati, jednostavno pobegne. I ono malo kamenitog dna posle svakog sidrenja verovatno menja oblik. Onaj kanal po dnu sto je bio od Tri Sorele do bolnice od Biologije je poravnat. Eto !
Kruzeri i suvenirnice,kolone i guzve.
Kotorani bez identiteta.
Kruzeri promasena politika.Zato adio.
Gospodine Djurovicu
Totalno se ne slazem sa Vasim izlaganjem.Kad je vec rijec struke u pitanju kako komentarisete uzgajalista riba i skoljaka koji su u zalivu na svakih 2 kilometra.
Trebalo bi se vratit u 19-ti vijek. Ne pricajte gluposti, Grad zivi od kruzera, saobracaj je ovakav i tokom zime kad nema kruzera a turisticke autobuse poslati na parking kod remonta ili stadiona. Turisti neka prosetaju. I mi kad odemo na putovanja ne ostavljaju nas u srce grada nego pjesacimo od stajalista do grada.
Loša ti je pedagogija, učiteljice !
Bile su italijanske učiteljice za vrijeme okupacije, pitaj Jordana kako su utekle.
Bili su kod one u Napoli , bivši đaci,
sljedbenici GILa .
Alo Basso
Pripremaju li se vrše za ovu sezonu ?
A šta je sa cjelodnevnom bukom,
koju stvaraju saobraćajni čepovi i
kolapsi i haos turista po trotoarima i svim javnim površinama gdje mile
poput termita. Danima se ne može prolaziti ulicama i trotoarima, čak ni pješke. Sve liči na invaziju i obeshrabruje svaku aktivnost na
otvorenom. Užas !
Pa i za to ti doprinose kruzeri maj…..ne! Bitno da je mali Jokic potpisao da ih jos vise ocekuje! Strucnjak za ta pitanja! Jos malo i pa pa
Ljubo ne vrijeđaj, ja sam za revoluciju, protjerati kapitalizam!
Po svaku cijenu!
Je….i ga Ksermes omakne mise. Popi…m od svakakvih nesoja odje. Nijesam te htjeo vrijedjat. I ja sam za slom kapitalizma!!!!!!!
Ali volim Crnu Goru, sve bi za nju dao. Iako nijesam umrezen politicki, pa mi podmladak neumrezeni stoji bez posla. Ljeti sto dovate, to im je! Valjda Milo i tu nesto poboljsa. Ima velikih rodoljuba bez politike. DOLJE JOKIC I DRUZINA!!!!!
Slažem se u potpunosti Ljubo!
Opraštam grijehe, izgleda da smo na istoj valnoj dužini.
Drž se, zaj. b je na svakom koraku.
A je si li Xermes za proćerat Eure i Dolare što držiš u špag a ?
Pare su pare, pa ma koje bile,
može i barter !
Šća Te muči Dragane, ajd pomalo
ća .
Kapitalizmu sve naopako i svim sljedbenicima da krahiraju .
A oklen znaš, što mi je u špag?
Htio bi znat možda što mi je na srcu ?
Odgovor : Partizanske obveznice i
…. tačkice.
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].