Evropski centar za monitoring droga procjenjuje da 8% mladih između 15. i 24. godine koriste nove droge, a dr Marina Roganović, subspecijalista za bolesti zavisnosti dodaje, da ih koriste na žalost čak i mlađi.
U posljednje vrijeme je posebno zabrinjavajuća sintetička droga, upakovana u šarenu lažu.
Mladi su upravo skloni eksperimentisanju, kaže dr Roganović, potkrjepljujući pričom jedne djevojčice koja je na žurci u Podgorici zatekla švedski sto.
Nije se radilo o hrani već o raznim supstancama, različitim sintetičkim drogama.
Na zaprepašćenje doktorice Roganović i njeno pitanje djevojčici što je ona uradila, dobila je odgovor da je od svega probala po nešto.
“To je prosto flertovanje, ni ona, ni mnogi mladi nisu zavisnici, ali su skloni ekseprimetisanju, što je iskoristila farmako mafija i napravila jeftinu i pristupačnu sintetiku koja ima jasno definisane i ciljane efekte. To je ono što zabrinjava, jer se nude supstance uz preporuku da je ovo dobro za koncentraciju, ovo za pamćenje, položićeš ispit ako ovo popiješ, od ovoga se ostaje budan cijelu noć pa možeš da učiš, itd“, objašnjava dr Roganović.
Dakle jasno su definisani ciljevi, posljedice su trajno oštećenje centralnog nervnog sistema, a može doći i do smrti, upozorava ona.
Posebno je zabrinjavajuća svakodnevna pojava novih sintetičkih droga, pa se ne stiže ni da se ispitaju i da se zabrane.
“Došli smo u situaciju da se ovakve supstance mogu kupiti i po kisocima kod nas. Ne zna se, da je recimo droga u osvježivaču vazduha, da je droga tamjan, da je droga dostupna čak i preko interneta. Sve su to novine koje su u svijetu i kod nas uslijedile zbog izmjena sistema morlanih normi. To je dovelo do toga da se naglasak daje na potrošnju, tj, globalizaciju jednog potrošačkog obrasca izazvanog povećanom brzinom življenja”, navodi ona.
“Samim tim došlo je do preoblikovanja odnosa u porodici, pa su i djeca dovedena u nezavidan položaj, težeći da na brzinu dođu do nekih željenih ciljeva. Nikada nije bilo teže roditeljima da vaspitaju djecu, ali ni djeci da zdravo odrastu”, poručila je dr Roganović.
Poslednjih dvadeset ili malo više godina donjele su nam mnogo novih stvari koje su oduševljavale i veselile djecu od malih nogu.
Mame i tate su se utrkivali ko će skupocjeniju stvar pokloniti svojoj djeci za rođendan ili za bolji uspjeh na kraju školske godine.Bilo je tu svega, od skutera pa do najskupocjenijih automobila i raznih drugih darova. Najžalosnije od svega je da su u čitavoj toj priči nedostajali roditeljski poljupci kao najljepši i najdraži dar svome djetetu. RoditeljskI darovi više nisu bil darovi ljubavi, nego stvar prestiža.Kada stvari tako krenu onda je i rasplet priče poznat.
Mislim da vrjeme u kome živimo nije krivo, uzrok je mnogo dublji. Ns našu žalost, to tek shvatimo kada se nešto strašno desi.
Činjenica je, da u današnjem življenju ima najmanje ljubavi u svakome smislu, zato se i doguralo do “Švedskoga stola”
Priča je da se naježiš. U kojem mi vremenu živimo?
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].