Susret prijatelja i tradicije, umjetnosti i nauke, uz Ovidijev glas koji se čuje do danas

Publiju Ovidiju Nazonu, antičkom “šaljiviom pjesniku  ljubavne nježnosti“, dubrovački kulturni i naučni radnici posvetili su ovogodišnji dvobroj časopisa “Dubrovnik” obilježavajući 2000-tu godišnjicu njegove smrti.

Dvobroj “Dubrovnik” i još par zanimljivih novih izdanja ogranaka Matice hrvatske iz Dubrovnika i Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku sinoć su u prijateljskoj saradnji sa Ogrankom matice Hrvatske u Kotoru  predstavljeni kotorskoj public i u  Galeriji solidarnosti.

Na prijateljsku nit i saradnju ova dva ogranka, pozdravljajući goste iz Dubrovnika i kotorsku  publiku, podsjetila je Marija Mihaliček, predsjednica Ogranka Matice Hrvatske u Boki Kotorskoj.

Promovišući časopis “Dubrovnik”, Slavica Stojan, predsjednica dubrovačkog Ogranka Matice hrvatske, osvrnula se na tople, duhovite i erotske Ovidijeve stihove, kazavši  da je ovaj pjesnik zasigurno inspirisao cijelo pjesničko evropsko stvaralaštvo, posebno humanističku književnost kako u prepjevima, tako i novoj poeziji koja se stvara.

Ovidijev glas se čuje do dana današnjeg, kazala je Stojan.

Prilika je ovo i da se sa pijetetom pomene ime i djelo nedavno preminulog direktora Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, akademika Nenada Vekarića, utemeljitelja  hrvatske povijesne demogafije, podsjetila je Stojan.

Vekarić je hrvatsku istoriografiju obogatio serijom od 11 knjiga posvećenih dubrovačkoj vlasteli.

Bio je izvrsan urednik i pisac, neumorni istraživač inaučni radnik.

U proteklih više od pola vijeka redovnog izlaženja,časopis Dubrovnik je ostavio trajan i obavezujući trag u hrvatskoj kulturi i dubrovačkoj slici, izrastajući u jedan od najboljih časopisa u hrvatskom izdavačkom prostoru, kazao je glavni urednik ovog časopisa Davor Mojaš.

“Izdavačkim konceptom, uređivačkom politikom, izborom tema i saradnika, godinama je sa posebnim senzibilitetom bilježio, pratio i afirmisao Dubrovnik u svim djelovima njegove istorijske baštine i savremenih recepcija njegove obavezujuće posebnosti”, kazao je Mojaš.

On je posebno izdvojio  prve u nas, kako je kazao kompletne priloge akademika Tonka Maroevića o sonetima Miha Monaldija, renesansnog dubrovačkoj pjesnika koju nudi lijepi uvid u dubrovački, renesansni ambijent.

Posebnu pažnju na promociji u Kotoru skrenuli su novi naslovi izdavačkih projekata, MH  i Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, knjiga “Djeca Milosrđa” Rine Kralj-Brassard, koje istražuje napuštenu djecu u Dubrovniku sa nastankom i razvojem institucionalnog okvira i rekonstruisane pojedinačne i grupne životopise.

“Na temelju brojnih izvora, istražen je takođe i društveni položaj ljudi odrasle dobi i propitana višestruka uloga javnih karitativnih ustanova”, ispričala je autorka.

Na dubrovačku tradiciju kolendavanja, pjevanja čestitarskih pjesama uoči važnih blagdana, podsjetila je dr Jelena Obradović-Mojaš, koja je ovoj temi posvetila knjigu monografiju.

U njoj su uz bogate pisane dokumente, veoma dragocjena i brojna usmena svjedočanstva govornika iz dubrovačkog kraja, uz pomoć kojih se može do u detalja rekonstruisati kolendavanje tokom prošlog vijeka.

U ovom susretu naučnih radnika, pisaca i prijatelja zamirisalo je vrijeme Dubrovačke Republike, sva raskoš njegova ali i oni mali životi svakodnevice mediteranskog mentaliteta to na so mirišu.

Tradicionalnom kotorskom pjesmom “Karampana” goste su pozdravili i ovo veče je otvorila  dječija klapa “kotorski gardelini” pod vođstvom nade Baldić i uz korepeticiju prof. Dejana Krivokapića.