Različiti stavovi dvije strane o vlasništvu nad jedrenjakom „Jadran“ ostali nepromijenjeni

Crna Gora i Hrvatska ostaju pri svojim stavovima o vlasništvu nad školskim brodom „Jadran“.

To je epilog prvog u nizu predviđenih sastanaka crnogorske Komisije za uređenje odnosa sa Hrvatskom i hrvatskog Povjereništva za rješavanje pitanja povrata broda „Jadran“ i druge vojne imovine bivše SFRJ, koji je juče održan u Zagrebu.

Crnogorsku delegaciju u Zagrebu predvodio je ministar odbrane Dragan Krapović, dok je na čelu hrvatskog Povjereništva bio tamošnji ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman.

I jedni i drugi ostaju pri svome

– Crna Gora ostaje pri svom stavu o vlasništvu nad školskim brodom „Jadran“ i očekuje da se ovom, kao i o pitanju sukcesije vojne imovine, pristupi odgovorno, strpljivo i uz uvažavanje argumenata obje strane – saopštili su iz crnogorskog resora odbrane nakon završenog sastanka.

Gotovo identičnu poruku su, nakon sastanka, uputili i iz hrvatskog Ministarstva vanjskih i evropskih poslova iz koga, takođe, navode da Zagreb ostaje pri svom stavu o vlasništvu nad školskim brodom „Jadran“ i da očekuje rješavanje ovog dugogodišnjeg otvorenog pitanja, kao i ostalih pitanja sukcesije vojne imovine.

Dvije strane, takođe, dijele stav da dalje konsultacije i razmatranje predstavljene dokumentacije treba da doprinesu pronalaženju održivog rješenja, u duhu dobrosusjedskih odnosa i konstruktivnog dijaloga.

– Crna Gora ostaje posvećena njegovanju dobrosusjedskih odnosa sa Republikom Hrvatskom i zahvalna je na dosadašnjoj podršci Hrvatske evropskom putu Crne Gore. Crna Gora odlučno nastavlja evropski put, ostajući posvećena otvorenom i konstruktivnom dijalogu, uz zaštitu svojih državnih interesa – zaključuje se u saopštenju Ministarstva odbrane Crne Gore.

Iz hrvatskog resora vanjskih i evropskih poslova, sa druge strane, ponavljaju da Hrvatska nastavlja da snažno podržava evropski put Crne Gore, uz očekivanje da se otvorena pitanja rješavaju „konstruktivnim dijalogom, u skladu sa preuzetim obavezama i evropskim vrijednostima“.

Prvi sastanak crnogorske Komisije i hrvatskog Povjereništva bio je posvećenim rješavanju pitanja školskog broda „Jadran“ koji je sagrađen 30-ih godina prošlog vijeka za potrebe Jugoslovenske kraljevske ratne mornarice, a koji je do raspada Savezne Federativne Republike

Jugoslavije bio usidren u luci „Lora“ u Splitu, odakle je 1990. godine prebačen na remont u Tivat i tu je ostao do danas.

Različita tumačenja

Republika Hrvatska brod „Jadran“, kao dio vojne imovine bivše SFRJ, smatra svojim vlasništvom i zahtijeva njegov povrat, ističući da je matična luka tog jedrenjaka bila u toj zemlji.

Crna Gora, sa druge strane, smatra da brod legalno i legitimno pripada njoj i poziva na istorijske okolnosti, odnosno na mišljenje Badinterove komisije iz 1991. godine, prema kome vojna imovina koja se u trenutku raspada SFRJ našla na tlu određene republike nekadašnje zajedničke države treba i da ostane u vlasništvu te republike.

Crna Gora upravo to koristi kao argument budući da se brod u trenutku raspada SFRJ nalazio u Tivtu. Crna Gora, takođe, osporava argument hrvatske strane o matičnoj luci broda „Jadran“, tvrdeći da vojni brodovi nemaju civilnu matičnu luku i da se ne upisuju u civilne registre brodova.

Hrvatska strana, međutim, naglašava da to što vojni brod nema civilnu matičnu luku ne znači da nema pravno definisano sjedište. Oni se u tom smislu pozivaju na pojam „luka baziranja“ ili „stalnog veza“, koji je koristila Jugoslovenska ratna mornarica.

Školski brod „Jadran“ (Foto: Pobjeda)

Hrvatska, takođe, pobija i mišljenje Badinterove komisije ističući da se „Jadran“ u Tivtu 1991. godine nije našao zato što je tamo bio stacioniran, već zato što je bio na redovnom tehničkom remontu u brodogradilištu „Arsenal“.

Crna Gora i Hrvatska su 2001. godine u Beču sklopile i Sporazum o sukcesiji koji predstavlja krovni međunarodni ugovor za podjelu imovine bivše SFRJ, a čije odredbe dvije strane u slučaju broda „Jadran“ takođe različito tumače.

Član 3 Aneksa tog sporazuma Crna Gora tumači doslovno, odnosno na način da pokretna vojna imovina SFRJ pripada državi sukcesoru na čijoj se teritoriji našla u trenutku kada je ta država proglasila nezavisnost. Budući da se brod u jesen 1991. godine nalazio na remontu u Tivtu, a da je Crna Gora proglasila nezavisnost 2006. godine kao nasljednica državne zajednice u kojoj se brod nalazio, zvanična Podgorica smatra da je brod legalno i legitimno u njenom posjedu.

Hrvatska se, međutim, poziva na drugi dio iste pravne regulative koji predviđa da se, ako je pokretna imovina naknadno ili neovlašćeno iznesena ili izmještena sa teritorije jedne republike radi remonta ili održavanja, mora vratiti državi sa čije je teritorije odnijeta.