Propada i zimovnik posljednjeg crnogorskog kralja

Mještani Rijeke Crnojevića ovo mjesto i danas nazivaju jednostavno – Palac, naziv koji je u lokalnom govoru ostao sinonim za nekadašnji kraljevski dvor.

Iako je zdanje, kako su nam kazali iz Prijestonice, od posebnog kulturno-istorijskog značaja, čija obnova zahtijeva stručnu valorizaciju, definisanje odgovarajućeg modela zaštite i jasne smjernice u skladu sa principima zaštite kulturne baštine, i evidentirano kao „Dvorac na Ljeskovcu sa kompleksom fabrike Ribarstvo“, objekat već decenijama propada, bez ozbiljnijih radova na njegovoj obnovi. U kakvom je stanju svjedoče fotografije nastale prošle sedmice.

FOTO: Privatna arhivaParadoks je tim veći što se nalazi svega nekoliko stotina metara od starog mosta na Rijeci Crnojevića, jedne od najposjećenijih turističkih lokacija u ovom dijelu Crne Gore. Hiljade turista svake godine prolaze pored njegovih urušenih zidova, a da mnogi i ne znaju da se iza gustog rastinja nalazi nekadašnji zimski dom posljednjeg crnogorskog kralja.

Omiljeno utočište kralja Nikole

Izgrađen 1884. godine, dvorac je bio omiljeno utočište kralja Nikole i njegove porodice tokom hladnih cetinjskih zima. Za razliku od prijestonice, Rijeka Crnojevića, na svega desetak metara nadmorske visine, nudila je blagu mediteransku klimu, zbog čega su Petrovići ovdje provodili značajan dio zime.

Često dolazi do zabune sa ljetnjikovcem kralja Nikole u Nikšiću, koji je obnovljen i predat na korišćenje Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi. Međutim, rezidencija na Rijeci Crnojevića nikada nije dočekala sličnu sudbinu.

Okružen vodom, zelenilom i kamenim kućama, Ljeskovac je tokom godina prerastao u pravi rezidencijalni kompleks. Kraljica Milena posebno je voljela ovo mjesto, uređujući cvjetne vrtove oko dvorca, zbog čega ga je od milja nazivala Mala Nica.

Poseban značaj ovom prostoru daju i obližnja Crkva Voznesenja Hristovog, kao i kuća Svetog Petra Cetinjskog, koji je upravo ovdje provodio zimske dane. Rijeka Crnojevića je zbog toga još krajem XIX vijeka postala svojevrsna kraljevska rezidencija.

Prema pojedinim istorijskim izvorima, upravo u ovom dvorcu je 1888. godine rođen Aleksandar Karađorđević, unuk kralja Nikole i budući jugoslovenski kralj. Nakon Prvog svjetskog rata objekat je koristio Američki crveni krst, dok je u drugoj polovini prošlog vijeka doživio potpunu degradaciju. Dio nekadašnjeg kompleksa iskorišćen je za izgradnju fabrike za preradu ribe, a sedamdesetih i osamdesetih godina u dvorcu su živjele pojedine porodice. Danas su ostali tek kameni zidovi koji još odolijevaju vremenu.

O obnovi se govori od 2010. godine

Da problem nije od juče potvrđuje i činjenica da je još 2010. godine, u okviru državnog programa „Cetinje – Grad kulture 2010–2013“, započeta izrada preliminarne tehničke procjene za rekonstrukciju i adaptaciju zimskog dvorca. Formirana je i stručna radna grupa koja je trebalo da pripremi obnovu ovog vrijednog kulturnog dobra. Petnaest godina kasnije, od tih planova ostala je samo dokumentacija.

FOTO: Privatna arhivaIz Prijestonice Cetinje navode da je obnova zimovnika i dalje jedno od važnih pitanja zaštite kulturne baštine, te da su, na zahtjev Ministarstva kulture i medija, dostavili raspoloživu dokumentaciju kako bi bila izrađena inovirana lista kulturnih dobara sa analizom njihovog stanja i mogućnosti buduće valorizacije.

Podsjećaju da je prema Generalnom urbanističkom rješenju Rijeke Crnojevića kompleks Ljeskovac predviđen za sadržaje iz oblasti kulture, uz rekonstrukciju postojećih objekata, a buduća namjena mogla bi obuhvatiti kulturne, turističke, umjetničke i druge sadržaje koji bi omogućili njegov održivi razvoj.

U lokalnoj upravi ističu da Rijeka Crnojevića predstavlja jedan od najznačajnijih istorijskih prostora na teritoriji Cetinja, zbog čega, kako navode, ostaju otvoreni za saradnju sa Ministarstvom kulture, Upravom za zaštitu kulturnih dobara i drugim institucijama kako bi se pronašao najbolji model obnove i buduće namjene kompleksa.

Međutim, kao jedan od ključnih razloga zbog kojih do sada nije bilo značajnijih ulaganja navode sudski postupak koji se vodi pred Komisijom za povraćaj i obeštećenje u Podgorici. Riječ je o postupku restitucije koji su pokrenuli pravni sljedbenici porodice Karađorđević protiv Prijestonice Cetinje, koja je upisana kao vlasnik predmetnog objekta i zemljišta.

Kako navode, tek po okončanju tog postupka i završetku analize kulturnih dobara biće moguće pristupiti izradi projekta rekonstrukcije, obezbjeđivanju finansijskih sredstava i realizaciji obnove kompleksa.

Od prvog plana obnove prošle su više od četiri decenije, a od posljednje zvanične inicijative čak 16 godina. Za to vrijeme zimovnik posljednjeg crnogorskog kralja nastavio je da propada, bez statusa zaštićenog kulturnog dobra i bez naznaka da bi obnova mogla uskoro početi.

I nekadašnji hotel čeka obnovu

Sudbinu zimovnika dijeli i nekadašnji hotel na Rijeci Crnojevića, koji je decenijama bio glavno svratište trgovaca, putnika i turista, ali i mjesto društvenog života ovog mjesta. Iako se nalazi u samom centru naselja i predstavlja jedan od njegovih prepoznatljivih simbola, objekat godinama čeka ozbiljnu obnovu, pa zajedno sa zimovnikom kralja Nikole svjedoči koliko je nekadašnja prijestonica crnogorskog turizma danas daleko od nekadašnjeg sjaja.

Zimovnik nije upisan kao zaštićeno kulturno dobro

Zimovnik kralja Nikole na Ljeskovcu, u blizini Rijeke Crnojevića, nije upisan u Registar kulturnih dobara Crne Gore kao zaštićeno kulturno dobro, već se vodi kao dobro sa potencijalnim kulturnim vrijednostima, potvrđeno je Pobjedi iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara.

Iz arhivske dokumentacije nekadašnjeg Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture vidi se da je tokom više od četiri decenije u nekoliko navrata pokretana inicijativa za njegovu obnovu, ali nijedna nije dovela do konkretne realizacije. Prvi ozbiljniji stručni koraci preduzeti su još 1984. godine, kada je izrađen Izvještaj o stanju i plan obnove spomenika na Rijeci Crnojevića, kojim je bio obuhvaćen i dvorac na Ljeskovcu. Godinu kasnije planirana je izrada projektne dokumentacije za obnovu, dok je 1987. vođen postupak davanja saglasnosti na projekat. Međutim, deset godina kasnije utvrđeno je da potrebna dokumentacija nije kompletirana.

– U dokumentaciji iz 1997. godine navedeno je da objekat nema kompletnu projektnu dokumentaciju, zbog čega nije mogao biti uključen u program zaštite spomenika kulture – saopštili su iz Uprave.

Na pogoršanje stanja objekta ukazivano je i kasnije. Zavod je 2003. godine evidentirao ugroženost keramičkog pokrivača, a u maju 2006. izvršen je stručni obilazak tokom kojeg je sačinjena fotodokumentacija o stanju dvorca i njegovog neposrednog okruženja.

– Uprava u ovom trenutku ne raspolaže saznanjima da je nakon navedene preliminarne tehničke procjene izrađena kompletna projektna dokumentacija niti informacijama o razlozima zbog kojih planirana obnova nije realizovana – odgovorili su Pobjedi iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara.

Iz te institucije naglašavaju da pitanja planiranja obnove i obezbjeđivanja novca nijesu u njihovoj nadležnosti.

– Eventualna pitanja koja se odnose na planiranje i obezbjeđivanje finansijskih sredstava, realizaciju investicija ili dinamiku izvođenja radova u nadležnosti su institucije koja upravlja projektom i obezbjeđuje sredstva za njegovu realizaciju – zaključili su iz Uprave.

MKM – Ne postoje uslovi za obnovu Zimovnika

Iako u Ministarstvu kulture i medija ističu da prepoznaju istorijski, kulturni i identitetski značaj zimovnika na Ljeskovcu, poručuju da trenutno ne postoje uslovi za planiranje njegove obnove niti za opredjeljivanje budžetskih sredstava. Kao ključne prepreke navode neriješene imovinsko-pravne odnose, činjenicu da objekat nema status kulturnog dobra, kao i potrebu da se izradi odgovarajuća planska i projektna dokumentacija.

Nakon rješavanja imovinsko-pravnih pitanja, definisanja buduće namjene i izrade potrebne dokumentacije, bilo bi moguće razmatrati kandidovanje projekta za finansiranje iz međunarodnih i evropskih fondova, u saradnji sa Prijestonicom Cetinje kao vlasnikom kompleksa, iako buduća namjena objekta još nije određena – saopšteno je Pobjedi iz Ministarstva kulture i medija.

Naglašavaju da ostaju spremni da, u okviru svojih nadležnosti i u saradnji sa svim relevantnim institucijama, podrže aktivnosti koje bi stvorile uslove za obnovu i adekvatnu valorizaciju Zimovnika, ocjenjujući da bi njegova revitalizacija predstavljala značajan doprinos očuvanju kulturno-istorijskog nasljeđa Crne Gore i unapređenju turističke ponude toga kraja.