Zašto Milojko Spajić ne želi da čuje ili vidi Milana Kneževića?

Ultimatum Milana Kneževića Vladi Crne Gore i prijetnja izlaska iz parlamentarne većine, povodom bunta zbog gradnje kolektora u Botunu, sadržao je i neke političko-ekonomske zahtjeve, saznaje ETV od dva izvora iz Vlade Crne Gore.

Međutim, lider DNP-a, iako je insistirao, nije uspio da se prije i poslije novogodišnjih i božićnih praznika susretne sa premijerom Milojkom Spajićem. Njihov posljednji susret, kojem je osim Kneževića i Spajića prisustvovao i Andrija Mandić, bio je jula prošle godine. Od tada, sve se odigravalo preko posrednika.

Prema informacijama Televizije E, upravo preko posrednika je Milan Knežević – osim zahtjeva  da se odgodi gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda – postavio uslove za smirivanje tenzija oko Botuna.

Ti se uslovi, samo dijelom, odnose na neke infrastrukturne prijekte u Zeti, ali i na pitanje izbora kompanije koje će da radi drugu dionicu auto-puta od Mateševa do Andrijevice, što ukazuje da je Knežević ramiljao i o interesima političkog saveznika iz Srbije.

KLJUČNI ZAHTJEVI DNP-A

Izvor iz Vlade ističe da je traženo, osim promjene lokacije za kolektor, još i da  Vlada Crne Gore u kapitalni državni budžet doda 1.200.000 eura za radove na glavnoj ulici u Zeti, iako taj projekat još nijesu urađeni validni papiri.

Bio je još jedan, zanimljiviji, zahtjev.

-Traženo je da kompanije iz Srbije, koje su partneri sa kineskom kompanijom koja već uveliko radi u Srbiji, budu podizvođači na drugoj dionici auto-puta Mateševo-Andrijevica. Tu se prije svega misli na ,,Šandong grupaciju” koja je poznata po vezama sa firmom Inkop iz Ćuprije i njenim vlasnicima Zvonkom i Žarkom Veselinovićem, ali Milanom Radoičićem kojeg Kosovo traži zbog pokušaja pobune u Banjskoj 2024. godine – kaže sagovornik ETV-a iz Vlade Crne Gore.

KADOROVSKI ZAHTJEVI

Osim ova dva uslova, tražene su i neke kadrovske promjene, uklanjanje ljudi  koji brinu o crnogorskoj saobraćajnoj infrastrukturi.

Zahtijevana je, ističu izvori iz Vlade, smjena Milana Ljiljanića, izvršnog direktora državne kompanije Monteput, ali i direktora Uprave za saobraćaj Radomira Vuksanovića, te na njihova mejsat imenovanje drugih ljudi, prevashodno onih koje predloži Demokratska narodna partija.

Traženo je da država ne ide u koncesiju aerodroma, odnosno da se iz mogućeg koncesionog ugovora izostavi podgorički aerodrom, ali i da se sadašnjoj čelnici Borda Aerodroma Podgorica, Jeleni Maraš, garantuje još jedan mandat na toj poziciji.

Već iz nabrajanja uslova za smirivanje tenzija, uočava se želja DNP-a da ovlada sektorom putne infrastrukture i saobraćaja, u kojem već imaju svog čovjeka, ministarku saobraćaja Maju Vukićević.

VUČIĆ, VESELINOVIĆ, RADOIČIĆ…

Ali i da je Kneževićev DNP politički u potpunosti naslonjen na Aleksandra Vučića i njegov SNS, ali i spreman da promoviće biznismene bliske srpskom političkom vrhu – Zvonka Veselinovića i Milana Radoičića.

O dvojici kontroverznih srpskih biznismena porijeklom sa Kosova, intenzivno su pisali srpski i međunarodni mediji, a Veselinović i Radoičić su pod američkim sankcijama. U isto vrijeme oni godinama su povlašćeni biznismeni u Srbiji.

Redakcija Slobodne Evrope iz Srbije precizno je objasnila da su kompanije povezane sa Zvonkom Veselinovićem i Milanom Radoičićem bile su podizvođači na najmanje tri putne deonice u Srbiji.

-Zajedničko za te tri saobraćajnice je da su glavni izvođači kineske kompanije – Šandong i CCCC. Prema dostupnim podacima kompanija Inkop iz Ćuprije prifitirala je u te dvije godine 24, 5 miliona eura, a druga Veselinovićeva i Radoičićeva kompanija, Novi Pazar-put oko 16 miliona eura – objavila je SE u jednom prilogu sredinom prošle godine.

Iz ovih podataka se vidi jaka politička vezanost Kneževićeve Demokratske narodne partije, ne samo za politiku Aleksandra Vučića, nego i za interese kontroverznih tajkuna bliskih srpskom političkom vrhu.

KAD PREMIJER IGNORIŠE

Pregovora iza kulisa ipak nije bilo. Premijer Spajić je dobio garancije iz Evropske unije da će podržati gradnju postrojenja u Botunu bez ikakvih izmjena lokacije. Zato i nijesu uopšte razmatrani prijedlozi, odnosno ultimatumi, Demokratske narodne partije Milana Kneževića.

A sudeći po stavu Andrije Mandića, predsjednika parlamenta – koji je juče naglasio da za forsiranje identitetska pitanja, odnosno zahtjeve za uvođenjem srpskoj jezika i trobojke, još nije vrijeme – izgleda da je Milan Knežević i njegova Demokratska narodna partija ostala bez direktne podrške srpskih partija u parlamentarnoj većini.

Zato Kneževiću sada prijeti politička marginalizacija, a pitanje je i koliko će imati podršku građana Zete, kada je izvjesno da neće biti izmiještanja postrojenja iz Botuna.