Advokat Veselin Radulović o najavi procesa sveobuhvatne provjere u pravosuđu mimo izmjena Ustava

Ako političari već odluče da je potrebno sprovoditi veting u bilo kojoj oblasti, to ne treba raditi na način kako se to sada čini u bezbjednosnom sektoru, već treba dati sve garancije onim osobama na koje taj veting treba da se odnosi u budućnosti, kazao je sagovornik Pobjede

Autorka: Kristina Jerkov, Pobjeda

Ne može se veting sprovoditi na način kako to političari zamišljaju i kako se to trenutno radi u bezbjednosnom sektoru. Ali, nažalost, političari nemaju sluha i po svaku cijenu žele da ostvare svoje političke interese i ciljeve.

To je u razgovoru za Pobjedu kazao advokat Veselin Radulović, komentarišući jučerašnje izjave državnog sekretara Ministarstva pravde Sergeja Sekulovića o vetingu u tom resoru.

Veting

Proces vetinga, odnosno detaljna provjera porijekla imovine sudija i tužilaca, kao i njihovih mogućih povezanosti sa kriminalnim strukturama i nezakonitim radnjama, više puta je najavljivana tokom tridesetogodišnje dominacije Demokratske partije socijalista (DPS). No, od promjena na parlamentarnim izborima održanim 30. avgusta 2020. godine, tema ove reforme se izuzetno često koristi, ali ni pet godina kasnije ta ideja se nije mnogo približila realizaciji.

Jedan od ključnih elemenata tih reformi jeste izmjena Ustava, kako bi se uskladio sa pravnom tekovinom Evropske unije, te evropskim standardima koji se odnose na nezavisnost, odgovornost, integritet, nepristrasnost i profesionalnost pravosudnog sistema. Ova ustavna intervencija takođe je predviđena reformskom agendom, a trebalo je da bude realizovana u prvoj polovini tekuće godine.

Paralelno, Vlada je dala prijedloge za izmjenu Ustava kojima se regulišu navedena pitanja i taj dokument je u skupštinskoj proceduri još od aprila ove godine. Kako je tada zvanično objašnjeno, predložene izmjene tiču se ustavnih amandmana VIII i IX, kojima se uređuje način formiranja Sudskog savjeta, kao i uloga i ovlašćenja ministra pravde u postupcima pokretanja i sprovođenja disciplinske odgovornosti sudija.

Vijeće za nacionalnu bezbjednost, Vladino tijelo na čijem je čelu premijer Milojko Spajić, sastalo se krajem jula kako bi dalo svoj stav povodom cijelog niza „ubistava sa obilježjima mafijaških likvidacija“. Zaključak je bio da je njihova učestalost povezana sa povećanjem broja ukinutih pritvora zbog izostanka presuda u roku od tri godine.

– Vijeće je konstatovalo ozbiljan problem efikasnosti pravosudnog sistema, posebno u segmentu pravovremenog donošenja presuda… Vijeće preporučuje Ministarstvu pravde da, u saradnji sa Evropskom komisijom, hitno pripremi model za uvođenje vetinga, s posebnim osvrtom na provjeru integriteta, profesionalnosti i stilova života nosilaca pravosudnih funkcija. Model će biti usklađen sa Ustavom, najvišim međunarodnim standardima, uz učešće domaćih i međunarodnih stručnjaka – navedeno je nakon sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost.

Takođe, resornom ministarstvu dat je rok do oktobra kako bi okončao pripremu jednog od ključnih akata za veting, Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, te srodnih zakonskih tekstova.

Izmjene

Povodom ovih izmjena na koje se čeka već četiri mjeseca, državni sekretar u Ministarstvu pravde najavio je „određena rješenja za uvođenje vetinga u pravosuđu koja ne moraju čekati ustavne promjene“.

– Radilo se konkretno i imamo određene modele kako bi zakon mogao da izgleda, a koji uključuju ustavne promjene, ali i rješenje koje ne zahtijeva ovaj pravni zahvat – rekao je Sekulović za Vijesti.

Ključne dileme su, kako je dodao, da li dubinskoj provjeri imovine, životnog stila i neprimjerenih kontakata sa licima iz organizovanih kriminalnih grupa, treba pridružiti i provjeru stručnosti, te sastav i strukturu organa koji će voditi ovaj postupak. No, prema njegovim riječima, o tome će odlučivati „radni tim koji će svaki korak komunicirati i usaglašavati sa Evropskom komisijom“.

Sagovornik Pobjede advokat Veselin Radulović je stava kako ovakvo ponašanje ukazuje da će se stvari rješavati „preko koljena“.

– Prvo, treba reći da ne postoji takozvani „brzi veting“, kako to političari najavljaju, u bilo kojoj oblasti, a posebno ne u pravosuđu. Brzi veting nije moguć i mogao bi da se sprovede jedino tako da liči na nešto čemu sada imamo priliku da svjedočimo u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Ministarstvu odbrane gdje jedna politička partija ne sprovodi veting, nego vrši krivična dijela – ukazao je Radulović.

Kako je dodao, u slučaju da se izvršna vlast s vetingom u pravosuđu zaista uhvati u koštac na sličan način kao što to sada čini u bezbjednosnom sektoru, „onda to ne bi bilo dobro i to ne bi bio veting“.

– Kada je u pitanju veting u pravosuđu, on jeste potreban, ali taj proces se mora osmisliti na valjan način. Mora se odraditi uz puno poštovanja Ustava i svih garancija koje taj veting podrazumijeva i treba da ima. Jedno je sigurno, kada su sudije u pitanju, neku vrstu vetinga, odnosno procedure koja bi podrazumijevala i prestanak funkcije sudijama, ne bi mogli sprovesti ako prethodno ne bi izmijenili Ustav – rekao je naš sagovornik.

Kako je precizirao, neophodne izmjene bi se odnosile na propisivanje osnova za prestanak sudijske funkcije.

– U ovom momentu nemamo definisan taj osnov, a uslovi za prestanak funkcije sudije su propisani Ustavom Crne Gore. Svaka improvizacija koja bi bila nešto što bi to pitanje uređivalo aktom niže pravne snage, pa i zakonom, mislim da ne bi bila u skladu sa Ustavom – smatra on.

Radulović zbog toga ponavlja kako je „veoma važno ispoštovati ono što kaže Ustav“, preciznije, ispoštovati pravni poredak.

– Ako političari već odluče da je potrebno sprovoditi veting u bilo kojoj oblasti, to ne treba raditi na način kako se to sada čini u bezbjednosnom sektoru, već treba dati sve garancije onim osobama na koje taj veting treba da se odnosi u budućnosti – naglašava Radulović.

Dodaje i kako nas ovakav stav podsjeća na sve ono što se dešavalo u državnom parlamentu i Ustavnom sudu krajem prošle i početkom ove godine. Konkretno, to su praktično iste sugestije o poštovanju Ustava poput onih koje su stigle od Venecijanske komisije kada je nezakonito penzionisana sutkinja Ustavnog suda Dragana Đuranović. Dakle, i dalje smo na početku, tačnije, odatle se nijesmo ni pomjerili.

– Ne može se veting na ovaj način sprovoditi kako to političari zamišljaju i kako se to trenutno radi u bezbjednosnom sektoru. Ali, nažalost, političari nemaju sluha i ne žele da slušaju ono što su preporuke. Oni po svaku cijenu žele da ostvare svoje političke interese i političke ciljeve – dodao je sagovornik Pobjede.

Radulović ukazuje da veting u sektoru odbrane i unutrašnjih poslova na način kao što se to sada radi u Crnoj Gori povlači određene posljedice.

– Ako se tako postupa, smatram da se tada vrše teža krvična djela i da bi to trebalo, u jednom momentu, da bude predmet interesovanja Specijalnog državnog tužilaštva – zaključuje Radulović.

S obzirom na to da pomenuti tužilački organ nije bio zainteresovan za mnogo ozbiljnija kršenja zakona i Ustava koje su činile različite državne institucije i organi, teško da bi se u slučaju „brzog vetinga“ u pravosuđu bilo ko prihvatio svog posla i formirao predmet sa svim nepravilnostima. Ako neko, pak, odluči da se time pozabavi, ne treba sumnjati da će dokumentacija na kraju „zaglaviti“ na dnu fioke nekog političara na visokoj funkciji.