“Umjetnost nit hrani, nit brani onoga ko joj se preda” Andrićeva je misao.
Od umjetnosti se ne živi na žalost, ali se sa njom živi ljepše i dostojanstvenije, reći će vam umjetnici.
Kada prifali profesionalizma i organizatrorskog pravog nerva, kao u kotorskom Kulturnom Centru, čast izuzecima i to tehničkom osoblju, onda se desi kao sinoć u galeriji ovog zdanja u gradu svjetske prirodne i kulturne baštine, da se u istom terminu u 19 sati, minut u minut pod istim krovom, preklope dva događaja, pozorišna predstava u velikoj sali Kulturnog centra i izložba slika umjetnika Borislava Đukanovića u galeriji ove kuće.
Dakle, nije trebalo usaglašavati termine sa drugima, već u svojoj avliji i kući organizovati na pravi način teatarsku predstavu i likovnu izložbu.
Godinama Kotor boluje od sindroma preklapanaja programa, pa je nerijetko u jednom danu, ljeti posebno na više mjesta, u istu uru, više različitih programa na koje ne možete sa dvije noge i jednom glavom.
Da glavu po nekad ne konsultuju organizatori, pokazala je sinoćnja loša dobrodošlica slikaru koji je dostojanstvom umjetnika bez riječi odslušao otvaranje pred par ljudi koji su ipak sačekali da mu daju aplauz, jer je već trebala po terminu da počne pozorišna predstava “Prokleta avlija” Kruševačkog teatra, na par metara dalje od galerije u velikoj sali.
Od svega je bar utješno da su ljudi ipak pogledali slike neposredno prije početka predstave, i da su oni najuporniji ili istinski ljubitelji slikarstva i predstavnici dva medija ostali do kraja da slikaru pruže ruku i samo jedan od svih zaposlenih u Kulturnom centru, odnosno dvoje, bila je tu i upravnica gradske biblioteke koja radi pri Kulturnom centru.
Da su bar iz pristojnosti prema gostu i njegovim slikama domaćini pozdravili izložbu ne bi bilo mjesta ovom novinarskom osvrtu.
A priča je smještena međ kulise drevnog Kotora u kome mora da ima mjesta za sve, i teatru i slikama, muzici, književnoj i poetskoj riječi, baletu, plesu, folkloru.
U Kotoru koji je za vrijeme Francuza imao pozorište, ali i svoje slikare, pjesnike još od baroka.
Nije gospodo organizatori najvažnije upisati recku na izvještaju o radu godišnjem ili polugodišnjem Centra za kulturu, kako bi se brojila još jedna izložba u kojima po običaju vašem, najčešće sami umjetnici unose ili iznose slike i po pravilu im pomaže, ugovara i organizuje Pero Pejović koji i o skromnom koktelu na kraju, za živjeli ostane sa umjetnicima.
Nije to dovoljno i nije to tradicionalni, gostoprimni Kotor.
Poslušajmo dio atmosfere sa otvaranja izložbe pod nazivom “Motivi Boke, Crne Gore i Venecije” autora Borislava Đukanovića riječu Slavka Mandića:
“Đukanoviću nije trebalo vrijeme da pronađe sopstveni izraz i da se razigra paletom duginih boja po platnu koje će znatiželjnima prikazati stara gradska i seotska jezgra, oronule kuće u kojima je vjekovima pulsirao život, more i morske pređe, ribare i barke. Slikar je snažno doživio crnogorski krš i more kao jedinstvenu ljepotu, prepoznajući Crnu Goru i Boku kao Božji dar kome je potrebno posvetiti posebnu pažnju, prostor i vrijeme. Od mora ka prkosnom Lovćenu Đukanović će ispričati koloritom priču u kojoj je sjedinjena lirika i epika jedne posebnosti koja vjekovima služi stvaraocima kao inspiracija. On će uspješno pokazati zbog čega slikaru kičica zatreperi i zaigra pred ljepotom, na način kako su to radili jedan Lubarda ili Konjović.
Đukanović je, iz dijela opusa to jasno vidimo, s pravom opsjednut Venecijom. Boka i Venecija imaju svoju sličnost i kroz minulo vrijeme a i danas, pa nije čudo što je slikar svoju unutrašnju uzburkanost prenio na platno, možda čak sa istom snagom sa kojom je doživio susret stvarnog i nadnaravnog. Venecija i Boka, civilizacije koje ostavljaju bez daha putujućeg, čine slikara nekako ispunjenijeg i jačeg za iskustvo više, pa valjda zbog toga vidimo Đukanovića kako se s lakoćom druži sa Trgom Svetoga Marka, kanalima Venecije, gondolama i gondolijerima, brojnim znamenitostima i ljepotama grada koji pluta na morskoj vodi. Nema straha od onoga što vidi jer ga je inspiracija bogastvom raznovrsnosti i nevjerovanim spojem božje i čovjekove sile da se izrazi, oslobodila stega koje se javljaju kod onih manje sigurnih i raskrčila mu puteve kojim je lakše stigao do cilja”.
Izložba u galeriji kotorskog Kulturnog centra biće otvorena sljedećih desetak dana.
Dubravka Jovanović
Ko je za smjenu direktora kulturnog centra neka se izjasni. Pod hitno smjenit toga nestrucnjaka. JA SAM da ga se SMIJENI.
NIjesam za smjenu direktora! naslijedioje sve to i sam bez para ne može . Možda se i ne snalazi ali polako.
Prokleta je avlija Centar za kulturu u Kooru sa svim bivšim i sadašnjim direktorima. Samo preko brda pođite i ne treba više ni jedan riječ. Oj Kotore, da ti nije mora itd i ovakvih genija koji se u sve razumiju a u kulturu najviše.
Silan je to direktor od kada direktoruje. Ne osvrće se taj na utiske gostiju i građana , ON je DIREKTOR . Ko su umjetnici za njega ?
E moj Saša, kako naš narod zbori MNOGO JE MAČKU GOVEĐA GLAVA!
Očigledno je da tkz. Kulturnom centru treba ključ u bravu, pa onda po konkursu, školovane mlade ljude, koji znaju što je umjetnost i što znači biti kulturni a ne partijski radnik.
Nije riječ o ljubavi i mržnji nego o organizaciji i odnosu domaćina prema gostu, umjetnicima , tako sam ja doživio kritiku i svaka im čast što javno zbore ono što uglavnom iza leđa ćakulamo po kotorski.
E moj Sasa, dje je sada ljubav nasa?
Bravo i tako treba otvoreno da se zna đe je ko i ko što čini. Nemati dlake na jeziku to je novinarstvo pa neka se ijede oni koji sve znaju i sve mogu da rade.
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].